U Lici i Gorskom kotaru četiri nove ekoelektrane na biomasu

Tvrtka XYLO Gas proizvela pogon s iskorištivošću od 77 posto i povratom sredstava od tri godine

Hrvatska do 2010. godine mora prema smjernicama Europske unije proizvoditi šest posto svoje ukupne energije iz alternativnih izvora. Taj rok se opasno bliži, a prema sadašnjim pokazateljima ta brojka je krajem prošle, 2007. godine, bila svega 0,4 posto. U strukture dosadašnje proizvodnje energije na taj način najzastupljeniji su bili vjetroelektrane te hidropotencijali. No kako je Hrvatska bogata šumskim pokrovom, čak 37 posto ukupnog državnog teritorija na ukupno 2,485.300 hektara zemljišta, sve se više razmišlja o iskorištavanju tog potencijala za dobivanje energije. Naime, i dosad se u Hrvatskoj od otpadnog drveta dobivao neki vid energije, uglavnom toplinske, no radilo se o malim količinama i velikim gubitcima. Ove godine se na tržištu pojavio, mnogi stručnjaci kažu i revolucinarni, proizvod austrijske tvrtke XYLO Gas, elektrana na drvni otpad s iskorištivošću energije od oko 77 posto te bez ispuštanja ikakvih plinova u okoliš - pogon bez dimnjaka. Kako objašnjava Milan Čorak iz zagrebačke tvrtke Čorak-usluge, riječ je o elektrani s dosad navišom iskoristivošću energije koja od otpadnog inputa proizvodi ukupno 27 posto električne energije te 42 posto topline. Za razliku od starih sustava koji imaju iskoristivost 25-30 posto, XYLO sustav, na kojem se radilo sedam godina, ima 77-82 posto iskoristivosti. Čorak posebno ističe 27 posto električne energije, što u starijim sustavima gotovo nikad ne prelazi 15 posto. U Hrvatskoj je pred završetkom potpisivanje ugovora za četiri elektrane, po dvije u Lici i Gorskom kotaru, a za sustav su posebno zainteresirane sredine u kojima je biomasa već na neki način bila iskorištavana te postoji infrastruktura za njezinu uporabu. Projekt je posebno zanimljiv u područjima Hrvatske u kojima je šumarstvo i drvna industrija razvijena zbog činjenice da godišnje u našoj zemlji propadne oko mililjun tona otpadnog drva.

“Prilikom iskorištavnja drvne sirovine u samoj šumi ostane oko 30 posto od ukupnog stabla, u pilani i obradi idućih 40 posto. Taj potencijal uglavnom propada te samo pogoduje zakrčenju šuma i širenju nametnika”, kaže Milan Čorak. No približavanje Europskoj uniji prisililo je i nadležne u Vladi da poduzmu potrebne korake pa je tako prije nekoliko mjeseci javno poduzeće Hrvatske šume osnovalo tvrtku za zbrinjavanje šumskog otpada. To je iznimno važno jer se čak 81 posto ukupnog šumskog bogatsva zemlje nalazi u državnom vlasništvu. Prema riječima Milana Čorka, Hrvatske šume su sada u stanju isporučiti drvni otpad na lice mjesta za 30 eura po toni. Kalkulacije su da prosječna elektrana XYLO-a od 1mW godišnje potroši oko 10.000 tona otpada, čime se dođe do računice da u Hrvatskoj ima prostora za stotinjak takvih elektrana na biomasu. Sama cijena elektrane je oko 3,5 milijuna eura, a prema procjenama Čoraka, na bazi korištenja drva za ogrijev po cijeni od 30 eura po m3 i otkupu struje po cijeni 0,95 lipa, rok otplate investicije je između tri i četiri godine. Kako je riječ o novoj eko-tehnologiji, moguće je, objašnjava Čorak, po raznim osnovama dobiti i do 85 posto tog iznosa u vidu bespovratnih sredstava. “Hrvatska država osigurava za ovakve projekte kamate od dva posto, a sve ostalo ovisi o tome koliko se tijelima države, a posebno EU koji ima posebne fondove za to, obraćamo te koliko smo brzi. Tvrtka osigurava potpunu financijsku konstrukciju putem svojeg partnera VA TECH Financa, koji je i suvlasnik tvrtke, a preko svoje infrastrukture omogućuje od slučaja do slučaja pristup EU i nacionalnim fondovima”, pojasnio je direktor tvrtke Čorak usluge.

Energija za 700 kuća

Elektrana na biomasu tvrtke XYLO radi tako da drvo pretvara u plin, a nakon toga plin u energiju. Jedini nusprodukt, oko 5-10%, drveni je ugljen, koji se može ili iskoristiti za prodaju ili u dodatnom procesu unutar elektrane potpuno spaliti. Na principu 2 elektrane snage od jednog MW, energiju, toplinsku i električnu, može imati 700 kućanstava.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!