Predstavnici lokalne uprave zatražili su u utorak od ministra financija Ivana Šukera više novca za provođenje postupaka izdavanje dozvola za građenje. Na sastanku održanom u povodu podizanja neoporeziva dijela plaće, predstavnici županija i gradova ocijenili su da bi 45 milijuna kuna, koliko je državnim proračunom namijenjeno za tu svrhu, moglo biti nedovoljno. Županijama, veliki gradovima i sjedištima županija lanjskim Zakonom o prostornom uređenju i graditeljstvu prebačno je izdavanje odobrenja za gradnju što su prije, osim u Zagrebu, radili uredi državne uprave.

Decentralizirana sredstva
“Smatramo da nije u redu da se regionalnoj i lokalnoj samoupravi preusmjeri jedan fiksni iznos, koji zapravo predstavlja zbroj bruto plaća službenika koji su radili na tim poslovima”, rekao je Poslovnom dnevniku Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova i općina. Predstavnici lokalne i regionalne samouprave traže da se novac za tu namjeru raspodjeljuje na sličan način kao tzv. decentralizirana sredstva koja lokalne jedinice dobivaju ako preuzmu neke državne funkcije, poput školstva ili socijalne skrbi. Umjesto fiksnih iznosa, koji bi mogli biti nedovoljni i dodatno usporiti proces izdavanja dozvola za gradnju, lokalna samouprava decentralizirana sredstva dobiva u omjerima prema ubranom porezu na dohodak. S rastom tog prihoda raste i iznos “decentraliziranih sredstava”. U Istarskoj županiji tako na rješavanje čeka oko 17.000 predmeta, a u Odjelu za prostorno uređenje i gradnju, prema riječima županijske pročelnice za opću upravu Vesne Ivančić, radi tridesetak ljudi, a zapošljava ih se još desetak. Ako se zna da jedan referent mjesečno rješava petnaestak predmeta, lako je izračunati dinamiku rješavanja ove cijele arhive dokumenata. Prema riječima poznatog istarskog građevinskog poduzetnika i svojevremeno župana Steve Žufića, Istra je danas građevinski gotovo blokirana, a sve zbog toga jer pravni sustav ne funkcionira. Zbog toga brojni ino investitori dolaze i odlaze neobavljena posla, nema greenfield investicija, a domaći građevinari, kao i ulagači sve su nezadovoljniji takvim stanjem. U tom području nije bilo blistavo ni prije, a sad su bitno otežala dva brza poteza Vlade: prenošenje na županije izdavanje svih odobrenja za gradnju osim građevinskih dozvola, koje po novome izdaje Ministarstvo za složene objekte, te donošenje pravilnika o licenciranju, smatra Žufić.

Prijenos funkcija
Na zahtjev većeg dijela gradova, Skupština Istarske županije donijela je odluku o prijenosu funkcije izdavanja građevinske dokumentacije na te gradove posebnim sporazumom. Dosadašnji djelatnici županijskog odjela prelaze u gradove, ali gradovi će morati upotpuniti službe ako se želi ubrzati dinamika dolaženja do građevinske dokumentacije od strane investitora. Uz ostalo, tu se javlja i problem stručnog kadra, u pitanju su uglavnom inženjeri građevinarstva s pet godina radnog iskustva na tim poslovima i položenim stručnim ispitima. Tako je novi Zakon, od kojeg su svi očekivali pojednostavljenje i ubrzanje dobivanja građevinske dokumentacije, zapravo zahtjevniji što se tiče stručnosti, a zakomplicirao je i život županijskoj i gradskoj administraciji.
(Igor Vukić, Agneza Urošević)

U Zagrebu odobreno tek 12 posto zahtjeva

U prva četiri mjeseca ove godine u Zagrebu je bilo u rješavanju 4807 zahtjeva, a izdano ih je više od šest puta manje – 755 odobrenja svih vrsta. Ako se iz brojeke izdvoje građevne dozvole za koje je zahtjev ponesen prije 1. listopada, u uredu za graditeljstvo kažu da su u sedam mjeseci od stupanja na snagu zakona, primili 1727 zahtjeva, a izdali 210 odobrenja, što znači da je od stupanja zakona odobreno tek 12 posto dozvola po novim pravilima. Uzrok tome je i veliki broj zahtjeva koji je podnesen prije 1. listopada jer su investitori željeli dobiti dozvole po poznatim uvjetima. Treba napomenuti da je Zagreb najekipiraniji i najviše stručno osposobljen jer su zbog dvostrukog statusa (grad – županija) jedini i do stupanja novog zakona izdavali sve građevne dozvole.
(I. Pandžić)