Hrvatski porezni obveznici platili su 2014. godine 1,66 milijardi eura (odnosno 12,6 milijardi kuna) ekoloških poreza i naknada, a od 2004. godine svota naplaćenih ekoporeza porasla je za 327 milijuna eura. Hrvatska i Slovenija su europski lideri po udjelu ekoloških poreza od 10,5 posto u ukupnim poreznim prihodima koji uključuju i doprinose.

Ekološki porezi donose Europskoj uniji 6,3 posto svih prihoda od poreza i doprinosa, a u deset godina njihov se udio na razini Europske unije smanjio s 6,8 na 6,3 posto. U Hrvatskoj je također došlo do laganog pada udjela s 11 na 10,5 posto. EU je stava da bi ekološke poreze trebalo povećati, a ne smanjivati jer se tako destimuliraju prljave industrije. S druge strane, trebalo bi smanjivati opterećenje rada. Najmanji udio ekoloških poreza imaju Francuska, Belgija i Njemačka (4-5 posto).

Porezi na energente najizdašniji su oblik ekoloških poreza, a nakon njih slijede porezi koji se naplaćuju u segmentu transporta, onečišćenja te korištenja prirodnih resursa. Na razini EU porezi na prirodne resurse čine samo 3,6 posto svih ekoloških poreza, a Hrvatska je apsolutni rekorder s udjelom poreza na prirodne resurse u ukupnim ekološkim porezima od 17,4 posto. Nakon nas je Nizozemska gdje oporezivanje prirodnih resursa zauzima oko 13 posto svih ekoloških poreza.