U Hrvatskoj i Sloveniji najviši ekoporezi u EU

Hrvatska rekorder u porezu na prirodne resurse/D. Š./PIXSELL Hrvatska rekorder u porezu na prirodne resurse/D. Š./PIXSELL

Hrvati su 2014. godine platili 12,6 milijardi kuna ekoloških poreza i naknada.

Hrvatski porezni obveznici platili su 2014. godine 1,66 milijardi eura (odnosno 12,6 milijardi kuna) ekoloških poreza i naknada, a od 2004. godine svota naplaćenih ekoporeza porasla je za 327 milijuna eura. Hrvatska i Slovenija su europski lideri po udjelu ekoloških poreza od 10,5 posto u ukupnim poreznim prihodima koji uključuju i doprinose.

Ekološki porezi donose Europskoj uniji 6,3 posto svih prihoda od poreza i doprinosa, a u deset godina njihov se udio na razini Europske unije smanjio s 6,8 na 6,3 posto. U Hrvatskoj je također došlo do laganog pada udjela s 11 na 10,5 posto. EU je stava da bi ekološke poreze trebalo povećati, a ne smanjivati jer se tako destimuliraju prljave industrije. S druge strane, trebalo bi smanjivati opterećenje rada. Najmanji udio ekoloških poreza imaju Francuska, Belgija i Njemačka (4-5 posto).

Porezi na energente najizdašniji su oblik ekoloških poreza, a nakon njih slijede porezi koji se naplaćuju u segmentu transporta, onečišćenja te korištenja prirodnih resursa. Na razini EU porezi na prirodne resurse čine samo 3,6 posto svih ekoloških poreza, a Hrvatska je apsolutni rekorder s udjelom poreza na prirodne resurse u ukupnim ekološkim porezima od 17,4 posto. Nakon nas je Nizozemska gdje oporezivanje prirodnih resursa zauzima oko 13 posto svih ekoloških poreza. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!