Gian Maria Gros-Pietro, predsjednik je Odbora direktora Intese Sanpaolo, vlasnika PBZ-a. U prvom intervjuu za hrvatske medije taj profesor ekonomije na Torinskom i LUISS sveučilištu daje svoje viđenje budućnosti Europe, rasta, probleme banka te otkriva planove za Hrvatsku.

Eurozona konačno raste po višim stopama, ali mnoge brine održivost u dugom roku, posebno u svjetlu demografije. Kako vi na to gledate?

Ja sam po struci ekonomist, tako da na rast gledam strukturno. Ekonomski ciklus trenutačno je pozitivan, potražnja raste, uključujući potražnju za investicijama što pokazuje da su poduzetnici ponovno počeli ulagati. To je posljedica strukturnih reformi u Europi koje je Njemačka provela još prije nekoliko godina, a tzv. periferne zemlje nakon krize, uključujući i Italiju gdje ja živim. Stoga sam vrlo pozitivan. Što će biti u budućnosti? Kako će se gospodarstvo ponovo razvijati, moguće je da ECB smanji kvantitativno popuštanje i ekspanzivnu monetarnu politiku, kao poticaj koji više nije potreban, međutim, to me ne brine jer bez toga će rast biti prirodniji. Sa stajališta banke, promjena politike kamatnih stopa imat će pozitivan utjecaj na naše marže.

U dugom roku, pitanje demografije je ključno za rast. Ne mogu predvidjeti što će se dogoditi, no primjećujem da je demografski razvoj neujednačen, ne samo na globalnoj razini već i na obje strane Mediterana. Demografija će postati politički problem kojim će se u narednim desetljećima morati upravljati; s jedne je strane Europa koja stari, a s druge strane su veoma pozitivni demografski trendovi.

Brine li vas rast populizma? Ta retorika zaslužna je za ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, jačanje radikalne desnice diljem EU, u Francuskoj, u Njemačkoj, u Italiji su izbori početkom godine… U kojoj će mjeri zaoštravanje retorike utjecati na budućnost Europe?

Nisam stručnjak za politiku, ali prema mom mišljenju rast populizma je samo jedan aspekt šireg fenomena koji uključuje nove komunikacijske tehnike. Danas su ljudi odmah svjesni činjenica i okolnosti, uočavaju ih različito od tradicionalnog načina kako su izvještavali mediji. Političari i kompanije će morati upravljati informacijama na nov način, uspostavljati drugačije odnose s građanima, bitno drugačije selektirati informacije.

Možda je rast fenomena populizma, očito samo dio pojave efikasnijih tehnika komuniciranja kojima takvi političari lakše skupljaju glasove, ali kasnije, kada preuzmu vlast nužno ne provode takve politike

Znači oprezni ste optimist?

Pa, možda je to ipak preoptimistična definicija. Rekao bih da nisam pesimist. Suočeni smo s fenomenom koji je daleko širi i dublji nego što ga opisuje pojam populizam, koji je samo vidljivi vrh promjena u komunikacijskim tehnikama i tehnologijama.     

Organskim rastom do većeg udjela     

Bivši ekonomist Deutsche Banka Thomas Mayer nedavno je ustvrdio da svi scenariji budućnosti Europe ovise o dogovoru Berlina i Pariza, no da je glavni problem preveliki dug, koji je uzrokovao krizu 2012. danas još i veći te da eurozonu može uzdrmati jači šok, poput financijskog udara iz Kine ili postizborne krize u Italiji. Mislite li da je rješenje Europa više brzina?

Više brzina po mojem mišljenju znači više stupnjeva uključenosti u europske strukture. Više brzina možda je opcija ako se odnosi na političke i institucionalne aspekte, ali ne vidim kako se to može primijeniti na euro, na bankarsko tržište ili tržišta kapitala. Kad je u pitanju jedinstvena valuta, ne mislim da je moguće imati euro ili ga imati djelomično. Ili ste unutra ili ste izvan. Kad govorimo o dugu, istina je da je on visok u nekim zemljama i vjerujem da se novim instrumentima taj problem treba riješiti. Od 1990-ih monetarna politika u SAD-u se potpuno promijenila što je stvorilo ogroman problem dvostrukog deficita. To je pitanje unutarnjeg i vanjskog duga, trezorskih zapisa u vlasništvu Kine, ali se ništa dramatično nije promijenilo. Unatoč svemu tome, ono što ja vidim kao industrijski ekonomist, je to, da bi moji kolege monetaristi trebali moći time upravljati. Ne mislim da visoka razina duga treba trajati unedogled, ali vlade i međunarodne institucije dosad su našle načina da njime upravljaju. Nadam se da će se dug otplatiti ili da će smanjiti na prirodne razine, ali koja bi to razina trebala biti, to ne znam.

Brine li vas Brexit, predstavlja li on opasnost za financijska tržišta i kako vidite pozicioniranje EU u novoj konstelaciji nakon razvoda s Velikom Britanijom?

Kao što sam ranije rekao, Brexit je povezan s novim komunikacijskim okruženjem. Britanski birači glasali su za Brexit, a da nisu znali kakve će to posljedice donijeti. Međutim, kako vrijeme prolazi, posljedice postaju očite, poput deprecijacije funte, promjene stope aprecijacije cijena nekretnina. S druge strane, ostatak Europe nije bio svjestan što će izgubiti s odlaskom Velike Britanije, ne mislim samo na ekonomsku vrijednost, već na institucionalnu i političku vrijednost. Velika Britanija je uvijek bila glas slobodne inicijative, slobodnog tržišta, nasuprot snažnim pravilima i regulaciji. Mislim da ćemo na kraju izgraditi nešto novo da ostanemo zajedno.

Kako se bankarski sustav u Italiji nosi s problemom neprihodujućih kredita (NPL) koji dosežu 15 do 20 posto BDP-a?

Fond Atlante (n.a. privatni investicijski fond za intervenciju kod bankarskih kriza u Italiji zbog velike količine pogoršanih kredita i za podršku u dokapitalizaciji uključenih banaka) je pomogao u opravku tržišta NPL-a. Cijene koje se sada postižu više su zbog bolje konkurencije među kupcima, a i banke su napravile dobar posao. Primjerice, mi smo uložili u ljude i tehnologiju da NPL-ove možemo podijeliti u tranše različite kvalitete. Kad prodajete homogene i transparentne tranše možete postići dobru cijenu, pravu cijenu. Zato smo unutar Intesa Sanpaolo Grupe stvorili Capital Light banku koja preuzima tu imovinu i prodaje ju na profesionalan način za razliku od strvinarskih fondova. Njima je važna brzina pa su cijene niže dok mi postižemo pravu cijenu za vrijednost. I na kraju, tranša koja se sastoji od nenadoknadivih kredita, kod kojih kad ih i prodamo strvinarskim fondovima nemamo gubitak jer je neto knjigovodstvena vrijednost jednaka tržišnoj. Pad NPL-a na agregatnoj razini u Italiji je značajan; predsjednik Talijanske udruge banaka (ABI) govorio je o smanjenju od 23 posto. To je bila važna mjera zasnovana na povjerenju kako bi se zaštitila štednja i radna mjesta te revitaliziralo gospodarstvo.

Koliko je politika ECB-a pomogla u rješavanju problema i kako će očekivana promjena politike utjecati na eurozonu?

Iz perspektive banaka potezi ECB-a bili su vrlo pozitivni. Imamo kontinuirani dijalog s nadzornim timovima i mehanizmima nadzora i u tom procesu obje strane uče. Oni nam pomažu s boljim pravilima, uspostaviti bolje upravljanje i ostvariti bolje pokazatelje. ECB nas je potaknuo da izradimo NPL plan, s određenim ciljevima i vremenskim okvirom. Tu je i kvantitativno popuštanje ECB-a za koje svi očekuju da će se smanjiti. Nisam zabrinut zbog toga, ako ECB smanji intervenciju, bit će to zato što ona tržištu više nije potrebna. To je kao kad zdravom čovjeku više ne treba lijek.

U Hrvatskoj ste prisutni kroz Privrednu banku Zagreb. Kako ocjenjujete situaciju u banci i okruženju?

Vrlo sam pozitivan kad govorimo o PBZ-u i o Hrvatskoj. Menadžment PBZ-a uveo je dobre prakse upravljanja, odlično su usklađeni s tehnološkim dostignućima i CRM aktivnostima zbog kojih mogu biti primjer u srednjoj i istočnoj Europi. Zapravo smo u Zagrebu koncentrirali “hub” i za aktivnosti u Sloveniji i BiH. Hrvatska je zemlja s pozitivnim rastom, ostvaruje veći rast od prosjeka u EU, ima prostora za razvoj bankarskog tržišta, posebice upravljanje imovinom, što je aktivnost koju trenutačno preferiramo. Hrvatska je tržište koje je dobro usklađeno s našim očekivanjima.

Nedavno je bilo dosta preslagivanja među većim igračima, SG je izašao iz Hrvatske, OTP aktivno povećava tržišni udio. Koja je strategija PBZ-a?

Pozdravljam promjene jer one znače konkurenciju i efikasnije tržište za klijente, poduzeća, ali i banke. PBZ je druga najveća banka u ovoj zemlji, želimo ovdje ostati i po mogućnosti povećati tržišni udjel. Smatramo da to možemo postići organskim rastom jer za to imamo prave ljude na koje smo vrlo ponosni.

Aktualna je i rasprava o ulasku u eurozonu. Bi li po vama Hrvatska trebala uvesti euro?

To je pitanje za ministre, a ne za bankara. Predsjednik sam bankarske grupacije koja je dio Eurosustava, i tu se osjećam ugodno. To je tržište koje pruža stabilnost i to mi se sviđa. Ako Hrvatska uvede euro, to će u jednoj mjeri nama biti jednostavnije za vođenje banke, ali ako i ne uđe u Eurosustav, i dalje ćemo poslovati jednako kao i prije. Uvjereni smo da možemo pridonijeti njenom razvoju, sa ili bez eura.

Ključne riječi u bankarstvu danas su tehnologija i digitalna transformacija. Koji je strateški odgovor Intese na tehnološke izazove?

Prema mojem mišljenju, uz digitalnu transformaciju nijedna pozicija ne ostaje čvrsto na svom mjestu. U okolnostima kada je sve podložno promjenama, da biste ostali konkurentni, ne možete braniti pozicije nego razvijati kompetencije. Potrebne su velike investicije u ljude, razvoj njihovih kompetencija, stavljanje hardvera i softvera u službu klijenata, ne zaboravljajući da su ljudi na prvom mjestu.