Svijet izvan Europe
Usporavanje ekonomske aktivnosti tek se počinje osjećati u Aziji i Južnoj Americi, tako da bi 2012. u tom dijelu svijeta mogla biti najlošija godina od krizne 2009. To se odnosi i na SAD, iako zasad još pokazuju solidan rast blizu dva posto.

Europa
U Europi nije pitanje hoće li doći do recesije nego koliko će biti jaka i koliko će trajati. U najboljem scenariju rast će se zaustaviti na nuli, a u najvjerojatnijem će biti negativan.

Eurozona
Ne očekujem raspad eurozone, ali očekujem nastavak ciklusa Eurosummita i s time povezanu neizvjesnost koja će povremeno eskalirati i jednako se brzo smirivati. Ne isključujem mogućnost da i neka od većih država Europske unije uđe u zonu nesolventnosti, no vjerujem da će se i taj problem riješiti prije nego što se procesi potpuno otmu kontroli. U svakom slučaju, u 2012., posebno njezinoj prvoj polovici, krizi eurozone još se neće vidjeti kraj.

Hrvatska
BDP
Ne postoje ni vanjske ni unutarnje mogućnosti za ozbiljniji ekonomski rast u Hrvatskoj u sljedećoj godini. Ovisno o situaciji u Europi, očekujem stopu rasta BDP-a oko 0% (pozitivan scenarij) odnosno oko -2% (negativan scenarij u Europi).

zaposlenost
U takvim uvjetima nema prostora za rast zaposlenosti. Nezaposlenost će rasti proporcionalno brzini restrukturiranja, osobito u javnom sektoru. Stopa nezaposlenosti vjerojatno će u jednom trenutku prijeći 15 posto prema ILO metodi, pogotovo ako nova Vlada prione restrukturiranju javnog sektora.

fiskalna politika
Iako je Vlada po svemu sudeći svjesna fiskalnih problema, visine troškova financiranja dugova i prijetnje pada rejtinga, parcijalni će pritisci ipak zaprijetiti realizaciji programa fiskalne konsolidacije. Vrlo su brzo deklarirani zahtjevi za brzom fiskalnom decentralizacijom i smanjenjem PDV-a u turizmu, a za očekivati je da će, kako će izbori tonuti u zaborav, parcijalni zahtjevi koji prijete povećanjem deficita biti sve jači.
Moguće je da će se ta napetost između želja i realnosti moći razriješiti tek pod kapom MMF-a. Jedino što bi moglo spriječiti takav ishod vidljiva je želja novog premijera da pokaže snagu i sposobnost koalicije koju vodi tako što će isporučiti vjerodostojan program fiskalne konsolidacije bez MMF-a. On evidentno ne želi MMF jer ga vidi kao indikator slabosti vlastite politike. No, mogućnost unutarkoalicijskoga dogovora o potrebnoj fiskalnoj konsolidaciji i napuštanju bilo kakva fiskalnog avanturizma u dovoljno kratkom roku čini se upitnom.

inflacija
Inflacija je posvuda povišena, tako da su zadnji podaci za Eurozonu (oko 3%) čak nešto veći od podataka za Hrvatsku (2,6%). Niža inflacija nego u eurozoni znači da konkurentnost Hrvatske po osnovi cjenovnog diferencijala raste, no nije za očekivati da će takva situacija potrajati. Čak i ako se ECB upusti u značajnije monetarne intervencije u 2012., neizvjesnost, razduživanje i vjerojatna recesija spriječit će daljnji značajniji rast cijena, tako da ne treba očekivati da će inflacija znatno rasti 2012.

tečaj
Prilično je jasno da je Hrvatska od studenoga 2008. u dugoročnom trendu nominalna slabljenja kune (prema euru). To je normalna posljedica smanjena priljeva kapitala. Iako se tekući račun bilance plaćanja praktički uravnotežio, očekujem da će se i u 2012. nastaviti isti trend, ali bez većih oscilacija. To konkretno znači da bi tečaj 2012. mogao testirati granicu od 7,6 kuna za euro, možda i 7,7 (manje vjerojatno), no ne i neku višu granicu. HNB ima dovoljno “municije” raznih vrsta da kontrolira taj proces.

AKCIJA U TIJEKU

Evo gdje trenutno možete dobiti i preko 5.000 € popusta na novi auto

Nove dionice

Ne propustite novi val: Kako investirati u domaću grupaciju koja raste 38% godišnje?

kamatne stope
Njihovo će kretanje ovisiti o kretanju potražnje za kreditima. Ako ona ostane anemična, u uvjetima produljene recesije ne bi trebalo biti znatnijega rasta kamatnih stopa. Međutim, svako osjetnije buđenje potražnje za kreditima naići će na ograničenje izvora sredstava. Oni više ne pritječu iz inozemstva kao nekada, pa bi snažnija potražnja za sredstvima iz kredita rezultirala natjecanjem banaka za depozite i osjetnijim rastom kamatnih stopa.

Velimir Šonje, ekonomski analitičar

* Predviđanja vodećih menadžera Poslovni dnevnik, kao ekskluzivni partner The Economista za Hrvatsku, objavio je u posebnom izdanju ‘Svijet u 2012.’˝