Pretpristupna pomoć Europske unije Hrvatskoj pomalo, ali konstantno raste. Osim 590 milijuna eura alociranih iz IPA-e u četverogodišnjem razdoblju 2007.-2010., Hrvatskoj će biti dodjeljivana i dodatna sredstva u vrijednosti 10 do 15 milijuna eura godišnje za tehničku pomoć te regionalne i horizontalne programe, najavio je krajem prošle godine Vincent Degert, šef delegacije Europske komisije u RH, predstavljajući program IPA. Da je riječ o povećanju pomoći koju Unija daje za provedbu nužnih prilagodbi u hrvatskom pridruživanju, pokazuje usporedba sa sredstvima koja su do sada bila na raspolaganju. Naime, programima PHARE, ISPA i SAPARD u 2005. i 2006. Hrvatska je ukupno dobila 245 milijuna eura – 105 milijuna za 2005. i 140 milijuna za ovu godinu. IPA je novi Unijin instrument koji je prvi put uspostavljen za proračunsko razdoblje od 2007. do 2013. Program IPA predstavlja “strukturne fondove u malom”, on je priprema za korištenje sredstava iz Unijinih fondova solidarnosti – kohezijskog i strukturnih fondova, koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kada postane punopravna članica EU. Ovaj novi Unijin program podijeljen je u pet komponenti prema kojima su i distribuirana sredstva, čime se uspostavlja struktura koja odgovara onome kako su ustrojeni i strukturni fondovi EU. Tako je za prvu komponentu – pomoć u tranziciji i jačanje institucija – u 2007. predviđeno nešto manje od 48 milijuna eura, za drugu – prekograničnu suradnju – 9,7 milijuna, za regionalni razvoj oko 44 i pol milijuna, za četvrtu komponentu – razvoj ljudskih potencijala – oko 11 milijuna eura, a za petu – ruralni razvoj – oko 25 i pol milijuna eura. Svi projekti u sklopu programa IPA-e zahtijevaju sufinanciranje, odnosno dio sredstava mora se osigurati u državnom proračunu. Kako je procijenila Martina Dalić, očekuje se da će stopa nacionalnog sufinaciranja IPA projekata u Hrvatskoj biti između 20 i 25 posto. Program IPA namijenjen je državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama (Turskoj, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Bosni i Hercegovini te Albaniji), a za razdoblje od 2007. do 2010. “teška” je ukupno 5,74 milijarde eura (590 milijuna eura za Hrvatsku). Za Tursku je od toga namijenjeno 2, 256 milijardi eura, za Srbiju 771 milijun, za Bosnu i Hercegovinu 332 milijuna eura. Sredstvima koja se dodjeljuju svakoj državi korisnici treba dodati i sredstva za takozvane regionalne i horizontalne programe, za što je EK predvidio oko 559 milijuna eura te administrativne troškove upravljanja programom, čija je vrijednost oko 230 milijuna eura. Ova su sredstva namijenjena svim državama korisnicama IPA-e.

Hübner: Javna uprava ključna za korištenje fondova

Predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak navečer povjerenicu za regionalnu politiku Danutu Hübner. Povjerenica je istaknula kako je i Europskoj komisiji u interesu da Hrvatska što prije postane punopravnom članicom, dodajući kako je “ključna pripremljenost neke zemlje za ulazak u EU te da pretpristupno vrijeme treba što bolje iskoristiti”. Predsjednik Mesić je istaknuo kako Hrvatska nastavlja raditi na svim potrebnim reformama te na usvajanju europskih pravila i standarda kako bi što prije bila pripremljena postati članica EU. Hübner je izrazila zadovoljstvo što je i Hrvatski sabor uključen u proces priključenja, te je naglasila kako je potrebno raditi na podizanju javne podrške priključenju. “Uspostava dobrog sustava javne uprave ključno je za iskorištavanje fondova EU”, kazala je Hübner. Izrazila je i zadovoljstvo što hrvatske regije imaju otvorene urede u Bruxellesu.