I nakon što je, prema mnogima nedovoljno, korigirala projekcije ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda za gotovo 10 milijardi kuna (sa 350,5 na 340,8), Vlada ne dvoji da će ispuniti glavno fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti prema kojemu se udjel rashoda općeg proračuna u BDP-u godišnje smanjuje za jedan postotni bod.

“Postoji dodatni prostor za zadovoljavanje tog fiskalnog pravila i u scenariju daljnjeg pogoršanja ekonomske aktivnosti”, ističe se u nacrtu polugodišnjeg izvješća o primjeni tih pravila. Taj prostor objašnjava se time što je razina ukupnih rashoda općeg proračuna prvotno utvrđena restriktivnije nego što to zahtijeva ZOFO. Kako ističu u Ministarstvu financija, ti su rashodi zadani u iznosu 138,8 milijardi kuna ili 40,6 posto projiciranog BDP-a što je u odnosu na 2011. smanjenje za 1,3 postotna boda, a zakon traži 1 postotni bod.

Budući da sve prognoze danas sugeriraju da su Vladine prognoze BDP-a i nakon korekcije sa +0,8 posto realno na ‘nulti rast’ jako optimistične (većina predviđanja vrti se između -1,5 i -2 posto), dobro je da rezerve postoje. No, osim ‘nazivnika’ tj. razine BDP-a u ostatku godine treba još itekako nadzirati i kretanje ‘brojnika’ odnosno razine rashoda. Na nekim važnim proračunskim stavkama tek treba uhvatiti planiranu dinamiku ušteda. Tako su prema polugodišnjem izvješću o izvršenju Državnog proračuna rashodi za zaposlene dosegnuli 11,2 milijarde kuna ili 52,4 posto plana za cijelu godinu. No, u izvješću se ističe da je “velik broj uredbi o ustrojstvu ministarstava i drugih tijela državne uprave donesen u drugom dijelu prvog polugodišta pa će efekti njihove primjene biti vidljivi u drugom polugodištu”.

Za razliku od npr. Linićeva, Čačićeva, Grčićeva ili Marasova ministarstva koji su od planiranog iznosa za plaće u 2012. do sredine godine potrošili manje od 50 posto, u MUP-u, MORH-u te ministarstvima pravosuđa, znanosti i obrazovanja, kulture… zaostajanje s uštedama nadoknađivat će u drugom dijelu godine. Izvanproračunski korisnici s izvršenjem stoje nešto lošije. Ukupni prihodi u pola godine su im bili 2,2 milijarde kuna ili 2 posto manji nego lani, dok su rashodi (2,3 milijarde) porasli 4 posto. Finanacijski su im u odnosu na lani porasli 23,5 posto (na 147 milijuna) a izdaci za zaposlene čak 6,1 posto.