U 2,5 mjeseca radni angažman 'sijedih glava' kao u 5 godina

U trgovini i ugostiteljstvu raste potreba za radnicima, upitno je hoće li 'penzići' biti dovoljni/ Goran Stanzl/PIXSELL U trgovini i ugostiteljstvu raste potreba za radnicima, upitno je hoće li 'penzići' biti dovoljni/ Goran Stanzl/PIXSELL

Traženi su u gotovo svim sektorima i pozicijama - kao liječnici, vozači, menadžeri, trgovci, kuhari, inženjeri....

Do sredine ožujka gotovo se udvostručio broj umirovljenika zaposlenih na četiri sata dnevno, i to s 5138, koliko ih je bilo krajem prosinca 2018., na 8964, koliko ih je evidentirano 17. ožujka.

Hrvatska je prvi put legalizirala rad umirovljenika 1. siječnja 2014., ali samo za osobe koje su otišle u starosnu mirovinu. U početku, rad nakon 65. godine bio je zanimljiv tek rijetkim profesijama, poput liječnika, odvjetnika, profesora i menadžera pa je trebalo punih pet godina, počevši od 2014., da broj zaposlenih umirovljenika dostigne pet tisuća s kraja 2018. Od siječnja ove godine broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u dva i pol mjeseca gotovo udvostručio u odnosu na kraj 2018.

Nakon onih koji su otišli u starosnu mirovinu, sada se slobodno mogu zaposliti i prijevremeno umirovljeni građani, ali i neke povlaštene skupine umirovljenika. Prema podacima iz Zavoda za mirovinsko osiguranje, prvi put legalno se zaposlilo 248 umirovljenih branitelja, 533 nekadašnje djelatne vojne osobe te 1519 osoba koje su otišle u prijevremenu mirovinu.

Sijede glave postale su tražene u gotovo svim djelatnostima i na gotovo svim pozicijama - od liječnika, farmaceuta, kuhara, menadžera, građevinara, zaštitara, profesora, vozača, trgovačkih putnika, inženjera... a sociolog Teo Matković procjenjuje da će u sljedećih godinu dana umirovljenici činiti oko dva posto radne snage. Istraživačica Ekonomskog instituta Zagreb Marina Tkalec upozorava da je početak godine donio nastavak potražnje za radnicima, posebno u uslužnim djelatnostima, ponajviše ugostiteljstvu, što se neće moći pokriti zapošljavanjem osoba koje su zagazile u sedmo desetljeće.

"Teško je očekivati da će tu potražnju moći zadovoljiti umirovljenici znajući da su dva osnovna problema takvog tipa zaposlenja niske plaće te teško priuštive nekretnine u mjestu obavljanja tih poslova, dakle na Jadranu. Druga zanimljivost na koju naš indeks OVI upozorava je pad potražnje za radom na istoku Hrvatske i rast u Zagrebu i na Jadranu što povlači tezu da bi se umirovljenici trebali iz mjesta niske potražnje za radom seliti na Jadran ili u Zagreb radi pronalaska posla. Uzmemo li u obzir da umirovljenici nisu pretjerano mobilna skupina, teško je očekivati da će moći zadovoljiti apetite tržišta", komentira Marina Tkalec.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve