Ministar financija Ivan Šuker neće moći tako lako ispuniti obećanje o zakonskoj zabrani osnivanja novih tvrtki osobama koje imaju nepodmirena dugovanja koje je prošlog tjedna dao poduzetnicima. Najava te intervencije u okviru hitnih izmjena Zakona o sudskom registru nije zadovoljila poduzetnike s kojima smo razgovarali jer misle da neće imati učinka. Iz istih razloga to obećanje konsterniralo je i pravne stručnjake, posebice članove radne skupine koje je Ministarstvo pravosuđa angažiralo za izradu tog paketa promjena. Od njih doznajemo da su promjene registarskog propisa posljedica usklađivanja sa Zakonom o trgovačkim društvima koji je više puta mijenjan zbog novih direktiva EU. No čini se da to Vlada vidi i kao priliku da u sklopu usklađivanja progura i odbačeno rješenje iz bivšega registarskog zakona (članak 41). Pravnici to ocjenjuju kao pokušaj da se mimo volje struke i suprotno pravilima EU u Hrvatskoj na mala vrata vrati nekadašnji režim prikupljanja potvrda koje bi služile kao dokaz da osnivači nemaju dugova. Problem je, kažu, u tome što potvrde o podmirenim dugovima nisu imale učinka pa ne mogu ni danas biti rješenje. Iskustvo je pokazalo da su, nakon što su dobili potvrde, mnogi napravili dugove, ostavili su ih na starim poduzećima, a registrirali su nove tvrtke na osnovi dokaza koji održava fiktivno stanje. No posebno je zanimljivo upozorenje da se, ako Vlada na tome bude inzistirala, poduzetnike može natjerati na bijeg iz Hrvatske, čim ona postane članica EU.

Europska praksa
“Bijeg tvrtki iz Hrvatske moguća je posljedica u slučaju takvog rješenja”, smatra akademik Jakša Barbić, član spomenute radne skupine. “Za dvije ili tri godine Hrvatska će postati članica EU, a tamo se države sve više nadmeću kako brzim i jeftinim osnivanjem tvrtki privući investitore i doći do poreza. Velika Britanija u tome je prednjačila jer je osnivačima tvrtki omogućavala da početni kapital iznosi samo jedan peni. Kako je privukla velik broj osnivača iz Njemačke, onda su i Nijemci omogućili da se d.o.o. u Njemačkoj može osnivati za jedan euro. Ne vidim razloga zašto bi osnivači tvrtki u Hrvatskoj skupljali potvrde ako će moći kao njemačka tvrtka za jedan euro poslovati u Hrvatskoj. No ne znam je li Šuker svjestan da će u tom slučaju poreze plaćati Njemačkoj”, kaže Barbić i dodaje: “U cijeloj Uniji trend je olakšavanja uvjeta osnivanja novih tvrtki, a isto rješenje je poput Njemačke uvela i Francuska. Slijede ih, koliko znam, i Slovenija i Austrija. Pripremali smo isto za Hrvatsku u sklopu Zakona o trgovačkim društvima, no politika je to ocijenila nepotrebnim.” Siniša Petrović, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i član pregovaračkog tima, zaključuje da bi se povratkom tog rješenja ograničila sloboda poduzetništva pa ne isključuje mogućnost da Europska unija prigovori Hrvatskoj.

Zreli za stečaj
Vesna Buljan, sutkinja Visokoga trgovačkog suda, ističe da je registar javna knjiga. Kaže da postoji niz instrumenata kojima se rješava problem nereda na tržištu zbog tvrtki koje su zrele za stečaj ako ga nitko ne pokreće. Kao primjer navodi Stečajni zakon koji poznaje sumarni postupak eliminacije insolventnih pravnih osoba maloga osnivačkoga kapitala. “Njime je iz pravnog prometa u Hrvatskoj uklonjeno 11.000 pravnih osobe koje ne podmiruju svoje obveze ili uopće ne posluju. Od toga je u nadležnosti zagrebačkoga Trgovačkog suda bilo izbrisano 9500 subjekata”, kaže ona.