Tvrtkama u Hrvatskoj nedostaje 40.217 ha zemlje

Zbog manjka zemlje stočari su prisiljeni kupovati je po visokim cijenama/Fotolia Zbog manjka zemlje stočari su prisiljeni kupovati je po visokim cijenama/Fotolia

Umjesto da sami jeftinije proizvode hranu, zbog manjka zemlje stočari su prisiljeni kupovati je po visokim cijenama.

Konačno će biti riješeni problemi stočara bezemljaša, u predizbornom razdoblju za svako uho to je doista lijepa priča.

Međutim, u praksi će izgledati poput scena koje smo gledali u filmovima o Divljem zapadu, tko prvi zabije koplje u zemlju bit će njegova", ovako projekt Vlade RH o izravnoj dodjeli poljoprivrednog zemljišta stočarima komentira predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin.  O nekonkurentnosti hrvatskih stočara radi manjka zemljišta raspreda se godinama na svim razinama. Umjesto da sami jeftinije proizvode stočnu hranu mnogi su primorani kupovati je po visokim cijenama. Stoga je izmjenama zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu, usvojenim prošli petak, otvorena mogućnost izravnog davanja u zakup na rok od 10 godina, pravnim i fizičkim osobama koje se bave stočarstvom pod uvjetom da nemaju, a zakupom bi dobili minimalnu površinu zemljišta prema broju grla.

"Zahtjevi se podnose elektronski, što će biti ako 100 stočara 'klikne' na jednu te istu parcelu, tko će biti sudac i po kojim će kriterijima izabrati zakupca pobjednika", proziva mjerodavne Latin. Tvrdi kako je postupak apsolutno netransparentan i stoga je, kaže, vrlo izvjesna najmanje jedna ustavna tužba koja će, uvjeren je, srušiti cijeli postupak i - gdje smo onda, dvoji Latin. U Ministarstvu poljoprivrede, gdje su kreirane izmjene zakona, usporedili su inventurni podatak o broju grla iz fundusa Hrvatske poljoprivredne agencije i podatke Agencije za plaćanje o upisu hektara koje poljoprivredna gospodarstva obrađuju. U toj križaljci stoji da 160 tvrtki treba još 40.217 ha, OPG-a je 10.027 i njihov manjak iznosi 60.142 ha, dok 115 obrta traži 5630 ha.

Pribroje li se i zadruge i zemljišne zajednice ukupno se potražuje 107.017 hektara. Međutim, teorija i praksa ovdje se uopće ne poklapaju iako je u državnom portfelju više od 462 tisuće hektara planiranih za zakup. Naime, u Osječko-baranjskoj županiji rasploživo za zakup je 3026 hektara, a samo Žito i Belje prema broju stoke u tovu trebaju više od 12 tisuća hektara. Sve tvrtke, OPG-i i obrti u toj županiji ukupno traže više od 23 tisuće hektara. U većini županija potražnja značajno prelazi raspoložive hektare. Tako je u Krapinsko-zagorskoj županiji u portfelju države tek 115 hektara, a samo Gorup stočarstvo treba još 692 hektara. U Vukovarsko-srijemskoj u zakup se može dati 4445 ha, a tvrtke, bez OPG-a i obrta, traže više od 5000 hektara. Među tvrtkama koje traže nove hektare nema najvećih iz Zadarske županije, mliječnih farmi Vrana i Vigens, iako prema podacima ministarstva ta županija u zakup može dati više od 62 tisuće hektara.
 

Nije se javila, kaže direktorica tvrtke Vigens Elvira Sterle jer, u okruženju nema slobodnih poljoprivrednih površina. "Ni Vigens ni Vrana nemaju dovoljno zemljišta, kako se javiti kada to znači da bih morala nekome uzeti hektare koje koristi," iznosi Sterle. Smatra da podatak o 62 tisuće hektara raspoloživih za zakup nije točan, u širokom obalnom području županije nema tih parcela. Kako je dio Like u Zadarskoj županiji možda tamo postoje neke slobodne površine, oko Gračaca, Udbine i Benkovca, no opterećene su imovinsko-pravnim problemima, navodi i dodaje kako već tri godine pokušava upravo na tom ličkom području dobiti u zakup nedostajuće hektare, ali nije uspjela. Osim toga, upozorava Sterle, nitko se nije bavio konvergencijom jer, jedan hektar u dalmatinskom kršu, u slavonskoj ravnici ili središnjoj Hrvatskoj nema jednaku vrijednost, no nažalost, zakon ne prepozanje tu problematiku.
 

Mnogi stočari, vlasnici OPG-a ili obrta, iako su vrlo nezadovoljni ne žele javno govoriti o 'križaljci' zakupa. Provede li se raspodjela po modelu 'prosjeka' pa velike tvrtke dobiju po 250, a OPG-i po šest hektara bit će to, opominju, još jedna u nizu povijesnih nepravdi koja će dodatno pogoršati ionako dramatičnu demografsku sliku ruralnih područja. Tvrde da se dio velikih tvrtki, koje su pravodobno imale informaciju o izravnom zakupu, ciljano 'pocijepao', zemljište su ostavile na jednu, a stoku prenijele na novu tvrtku, ili obratno.

Upućeni izvori pak ocjenjuju kako uopće nije stvar u zemljištu radi jeftinije proizvodnje stočne hrane već je poanta u papirima koji jamče potpore. Stočaru iz Osječko-baranjske ili Križevačko-koprivničke županije, dobije li primjerice hektare u Ličko-senjskoj županiji (gdje je raspoloživo oko 105 tisuća hektara, a mali je interes) to baš i neće donijeti konkurentniju proizvodnju mlijeka ili mesa. Međutim, dokument o zakupu hektara vrijednosni je papir, daje pravo na isplatu potpora do 2020. godine i to najmanje 185 eura po hektaru. Rok za upis korištenih površina izlazi 15. svibnja, ukoliko ga EK ne pomakne na 15. lipanj. 
 

Komentari (4)
  • miami
    miami 22:50 28.4.2015.

    Verdi, stani malo na loptu…..
    Nemaš pojma kakvi su prodavatelji zemlje….bezobrazluk čisti…
    kao što si možda čuo, u posjedu smo velikog zemljišta kupljenog prije
    nekoliko godina….tada kupci - nisu znali tko kupuje….uz pomoć posrednika,
    zapuštenu i neplodnu zemlju, htjeli su prodati, riješiti se je…

    Kad su saznali tko je kupac, bezobrazno su digli cijene. Otkup zemlje sam nastavila , no uz veliko ucjenjivanje, razne uvjete i previsoku cijenu…
    Prije prodaje, obavezno poruše stabla za ogrjev , sve što vrijedi odnesu za vrijeme trajanja kupoprodaje..
    AKO TI JE STALO DO OKRUPNJIVANJA- NASTRADAO SI !

    To je loša hrvatska strana naših odnosa …..neće raditi na zemlji,
    ali, neće je niti prodati….zahebavati će koga stigne, samo da
    namakne novaca što više bez rada i truda.

  • verdi
    verdi 22:24 28.4.2015.

    i do 80 000€ ako u zadnjih par godina nije pojeftinilo. samo ne znam šta ja sa onim zakonom od prije par godina koji je trebao sankcionirati ne obrađivanje zemljišta u vlasništvu. istina bok država ima najviše ne obrađenog poljoprivrednog zemljišta u posjedu pa bi sama sebe trebala bičevati.

  • viewer
    viewer 22:00 28.4.2015.

    Drzava treba zemlju prodavati po trzisnoj cijeni (recimo u Nizozemskoj hektar ponegdje kosta i do 45.000,00 eura), a ne dijeliti ljudima, da bi ih se umirilo, bez ikakvih mjerljivih ekonomskih kriterija. Za godinu- dvije ce opet traziti od drzave, da im pomogne i tako u nedogled.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve