Hoće li Adris prodati svoj temeljni biznis, duhansku industriju koja je  tijekom proteklih godina zapravo isfinancirala ukupan razvoj grupacije te koliko će kroz najavljeno restrukturiranje Croatia osiguranja smanjiti broj zaposlenika naslovi su koji već drugi tjedan pune medijski prostor.U tom ozračju preostala dva biznisa unutar poslovnog okvira Adrisa, turizam i marikultura, ostali su u sjeni i na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji održanoj u subotu u sjedištu rovinjske grupacije iako su u oba segmenta realizirani veliki, iznimno kvalitetni pomaci.

Dugoročno održiv posao
Unatrag desetak godina Adris je investirao više od sedam milijardi kuna. Najviše u turizam, konkretno 2,65 milijardi kuna dok je u proizvodnju zdrave hrane, uzgoj bijele ribe uložen 561 milijun kuna. Direktor kontrolinga Adris grupe Hrvoje Patajac najavljuje da ta dva biznisa ostaju u velikom investicijskom fokusu. U ovom razdoblju recesije, između 2008. i 2013. u turizmu i marikulturi otvorili su oko 600 radnih mjesta i na taj su podatak, kaže, posebno ponosni.Adris je prepoznao turizam kao dugoročno održiv posao što svjedoči i činjenica da je između 2010. i 2013. cijela Istra zabilježila rast broja turista 13,4 posto, a Maistra je upisala plus od 15,1 posto.

Dobri trendovi se i dalje očekuju, prema procjenama do 2020. godišnje povećanje broja dolazaka turista, na svjetskoj razini, iznosit će od 3 do 5 %.Investicijski ciklus, se nastavlja, slijede ulaganja u hotele Adriatic, Park i Valdaliso te podizanje kategorizacije i u svim kampovima. Ulaganja u turizam zaključno sa 2017., najavljuje Patajac, iznosit će više od 4 milijarde kuna što će destinacijama Rovinj i Vrsar donijeti potpunu preobrazbu ponude, u kategoriji četiri i pet zvjezdica bit će 95% hotelskih kapaciteta.Naglašava aktivnosti na razvoju destinacije, odnosno motiviranja gostiju da dođu u Rovinj. Uloženi trud je samo unatrag tri godine donio trostruko povećanje operativne dobiti, sa 44 na 130 milijuna kuna. Usto, Maistra je, navodi, od vrlo visoko zadužene tvrtke prije pet godina smanjila taj teret pa bez problema može iznijeti investicijski ciklus do 2017.Nakon provedbe integracije nedavno kupljenog hotela Hilton u Dubrovniku ne očekuju se nove akvizicije, kaže Patajac.

Potvrđuje da obala ostaje glavni izbor, kontinentalno područje za sada nije na njihovoj listi mogućih ulaganja.Ključno im je, dodaje, izgraditi Rovinj kao destinaciju za cjelogodišnji turizam, što je golemi izazov, ali i poluga rasta same tvrtke. O tome svjedoče i odlično popunjeni hotelski kapaciteti ovih dana s gostima iz Njemačke i Rusije. Patajac pojašnjava da je to rezultat aktivnosti i na promjeni strukture prodajnih kanala.Kako bi do 2020. ostvarili zadani cilj od 10.000 tona uzgojene ribe i u Cromarisu se nastavljaju investicije. U Ninu i Kalima na Ugljanu traju radovi čija se završnica očekuje u proljeće 2015. Radi se o ulaganjima u mrijestilište i pogon predrasta vrijednosti oko 150 milijuna kuna. Time Cromaris postaje vertikalno integrirana tvrtka s velikim tehnološkim iskorakom, certifikatima će moći potvrditi ukupnu sljedivost u proizvodnji.

Brancini za Talijane
Ali i manje troškove jer, do sada su u uzgojne kaveze stavljali ribu težine 1-2 grama a nakon ove investicije 5-7 grama čime će biti postignut i  veći stupanj preživljavanja mlađi. Da se realizira povećanje proizvodnje sa sadašnjih pet na deset tisuća tona u planu je otvaranje nekoliko novih uzgajališta. Paralelno će provoditi snaženje Cromarisa. Marinirana i dimljena riba uvertira su za listu proizvoda veće dodane vrijednosti što će donijeti nova radna mjesta, ali i bolju poziciju u tržišnoj utakmici.U fokusu su domaće i talijansko tržište koje je najveće na prostoru Europe, godišnje konzumira oko 100 tisuća tona brancina i orade. Zbog toga su lani osnovali tvrtku u Italiji, u Casale sul Sile u blizini  Trevisa, što je olakšalo izravan pristup na police trgovačkih lanaca što je važno i radi plasmana i visine cijene. 

Politika tvrtke

Dioničarima petina dobiti, ostalo u rast

Adris grupa u skupini je malobrojnih tvrtki koje kontinuirano ostvaruju visoku dobit (u 2013. iznosila 386 milijuna kuna), a većinski paket dionica drže sadašnji i bivši zaposlenici i nitko nema više od 12,6 posto udjela. Politika tvrtke je, iznosi Patajac, da se oko jedne petine neto dobiti isplati dioničarima, a ostatak se ulaže u rast i razvoj. Otkrio je da su u proteklih 20 godina dioničari Adrisa koji su od samog starta držali dionice kontinuirano imali prosječan godišnji prinos od 28 posto, kroz porast vrijednosti dionice i kroz dividendu.