Ministar pravosuđa  Orsat Miljenić izjavio je prošle srijede kako je osnivanje tzv. jednostavnih tvrtki za 10 kuna "alat za mlade ljude koji se hoće okušati u poduzetništvu", naglasivši kako je riječ o jeftinijem i jednostavnijem načinu osnivanja tvrtke.

Naime, zakonskim su izmjenama za osnivanje jednostavnih društava ukinute javnobilježničke pristojbe, a sudske pristojbe smanjene sa 400 na 60 kuna, odnosno trošak registriranja takvog društva je sa sadašnjih 3 do 4 tisuće kuna smanjen na manje od 1000 kuna. Izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojima se omogućava osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (jednostavni d.o.o.) s temeljnim kapitalom od 10 kuna i znatno nižim osnivačkim troškovima na snagu su stupile prošloga četvrtka.

Tvrtka za 10 kuna odnosno “alat za mlade ljude koji se hoće okušati u poduzetništvu” zvuči vrlo primamljivo, što zbog sniženih troškova što zbog naglašavanja da se radi o jednostavnijem načinu osnivanja tvrtke. A upravo je jednostavnost ono za čim hrvatski poduzetnici najviše čeznu.

Upitali smo domaće stručnjake kakvu sudbinu onu predviđaju “tvrtkama za 10 kuna” i koje se zamke krije ovaj poduzetnički poticaj.

1. Vladavina administracije

“Ovakvo se nešto primjenjuje kad se želi potaknuti malo poduzetništvo i samozapošljavanje, vani je to dosta popularno i uspješno. No, poznato da je u Hrvatskoj postoje manipulacije s tvrtkama  i pitanje je radi li se o novom zapetljavanju tvrtki. Dok vani ovakve ideje potiču poduzetništvo, jer mladi ljudi pokušavaju ostvariti svoje ideje a da pri tome nemaju puno toga za izgubiti, teško je reći što će se kod nas dogoditi. U Hrvatskoj vlada administracija. Naš je sustav previše izadministriran i pitanje je hoće li ova ideja poticanja poduzetništva uspjeti”, kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik udruge menadžera i poduzetnika CROMA.

2. Za partnere ste vrlo rizični

“U jednom uređenom sistemu s takvim je tvrtkama  lako poslovati, no kod nas su te tvrtke rizične za partnere”, poručuje Ferdelji.

3.  Veliki je problem nedostatak kapitala i podrške države

“Ako je cilj bio samozapošljavanje – ideja je dobra, no nedostaje instrument startnog kapitala. Nema takozvanog seed kapitala, potrebnog za osnivanje tvrtke i venture kapitala koji je potreban kasnije. Osnivanje mirkopoduzeća vani je vrlo poznato no tamo postoje mikofinancijski instrumenti za poduzetnike, te različiti fondovi. U Hrvatskoj ovakva poduzeća ulaze u velike rizike jer na tržištu nema kapitalne ali ni savjetodavne infrastrukture. Ideja nije loša, no osuđena je na neuspjeh zbog nedostatka spomenute infrastrukture i podrške države”, smatra  ekonomski analitičar Damir Novotny.

“Mi svakih deset godina imamo problema s čišćenjem tvrtki koje su u financijskim poteškoćama ”,  upozorio je Novotny dodavši da će takva sudbina zateći i ove tvrtke.

Margaret Thatcher i poticanje poduzetništva

Vani je ovaj način poticanja poduzetništva i samozapošljavanja vrlo popularan i uspješan, slažu se naši sugovornici. Novotny podsjeća na potez Margaret Thatcher, koja je gasila rudnike u Walesu, ali je omogućila tamošnjim ljudima otvaranje malih poduzeća. Thatcher im je omogućila da lako dođu do početnog kapitala i da dobiju potrebne savjete, a rezultat njezinih poteza je da danas tamo postoji velik broj obiteljskih poduzeća.

>> Dogodi li se ovo, od hrvatskog poduzetništva neće ostati niti 'p'!

>> Kako osnovati tvrtku za deset kuna

>> INFOGRAFIKA: Evo kako pokrenuti tvrtku za 10 kuna