Zaduženost domaćih tvrtki kod banaka nastavlja pad; krajem 2018. spustila se na 90,8 posto BDP-a, 3,8% manje u usporedbi s prethodnom godinom.

Sama cijena kredita na kraće rokove lani je stagnirala, dok su se dugoročne kamate u drugoj polovici godine spustile na izrazito niske razine. Tvrtke su tako  zajmove na kraći rok mogle realizirati prosječno po 3,1%, a na dulje rokove prvi put ispod 3% (prosječno 2,9% u drugoj polovici godine). "Spomenute cijene financiranja značajno su niže od prosjeka za 2017., i to za 0,9% (kratkoročni) odnosno 0,65% (dugoročni)", kažu u HNB-u.

Dodaju da je relativno visoka premija rizika zemlje vjerojatno jedan od faktora koji ograničava prostor za još značajnije smanjenje cijene financiranja domaćih poduzetnika. Primjerice, kod banaka u eurozoni tvrtke se na kraće rokove mogu zadužiti za 1,43% (podatak iz prosinca 2018.), a na dulje oko 1,8%. 

Perspektiva uvođenja eura
Prema HNB-u, na pad zaduženosti je najviše utjecala živahnija ekonomska aktivnost, u nešto manjoj mjeri jačanje domaće valute, dok je doprinos transakcija – koji mjeri razliku novih kredita i otplata postojećih – bio neutralan.

Padom zaduženosti prednjače javne tvrtke što je u skladu s trendom refinanciranja kredita pod povoljnijim uvjetima na tržištu, ali i perspektive uvođenja eura. Državne tvrtke tako su smanjile zaduženost prema inozemnim kreditorima za oko 13%, najviše prerađivačka industrija i oni iz djelatnosti transporta i skladištenja. Razdužuju se i privatne tvrtke, no sporije od javnih. Među njima prednjačili su trgovci i prijevoznici, kao i tvrtke koje se bave skladištenjem i vezama i to smanjujući inozemno kreditiranje. Svoju zaduženost povećavali su hotelijeri – i to za 15% iz vanjskih te 7% iz domaćih izvora. 

Koloplet očekivanja
Refinanciranje i zatvaranje inozemnih kredita domaćima, primjećuju u HNB-u, jače je bilo izraženo u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i trgovini. "Izuzme li se aktiviranje bankovnih garancija za brodograditelje, prerađivačka je industrija povećala kreditno zaduženje prema domaćim bankama za oko 2%, dok su im se inozemni krediti smanjili za gotovo 3%.

Tako je uz smanjivanje ukupnoga kreditnog duga privatnih nefinancijskih poduzeća provedeno i refinanciranje inozemnih obveza domaćima", kažu analitičari središnje banke. Kao i u posljednje četiri godine, kreditni se uvjeti kontinuirano ublažavaju, a potražnja raste. HNB-ova anketa o kreditnoj aktivnosti ocrtava da je to koloplet očekivanja o ekonomskoj slici zemlje i poteza banaka koje plivaju u višku jeftina novca nastojeći konkurenciji preoteti klijente. Potražnju za kreditima stvaraju investicije u kapital te zalihe i obrtni kapital, posebice kod malih i srednjih poduzetnika.