Trendovi u zdravstvu su pozitivni pa bi bilo dobro da se nastavi istim putem

Ravnateljica HZZO-a, Tatjana Prenđa Trupec, očekuje minimalno 300 milijuna eura iz EU fondova/Žarko Bašić/PIXSELL Ravnateljica HZZO-a, Tatjana Prenđa Trupec, očekuje minimalno 300 milijuna eura iz EU fondova/Žarko Bašić/PIXSELL

HZZO je definirao novi model ugovaranja s bolnicama, u kojem su po prvi put limiti bolnica napravljeni metodološki, pa ne ovise o povijesno-političkom dogovoru.

Više nema dileme da je izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz riznice bio pravi potez koji je omogućio provedbu reformi i brže od očekivanog, uveo transparentnost poslovanja, pokrenuo inertni bolnički sustav koji smanjuje gubitke, skraćuje liste čekanja, povećava učinkovitost.

Ukratko, svi trendovi su pozitivni i dobri za cijeli zdravstveni sustav i bilo bi dobro da iduća Vlada nastavi putem koji se pokazao optimalnim za hrvatsko zdravstvo, u razgovoru za Poslovni dnevnik ističe ravnateljica Zavoda Tatjana Prenđa Trupec, te otkriva naredne reformske korake koji se očekuju u idućoj godini. "I prije izlaska iz riznice, od 2011. godine napravljen je niz reformi koje su u kratkom roku dovele do rezultata, neke u čak samo šest mjeseci, što nismo očekivali već smo mislili da će dulje trajati. Mislim da je cijeli sustav došao u zrelost da mu promjena nužno treba, a kako je ta promjena logična, tako ju je i sustav zapravo prihvatio."

Krenuli ste od primarne zdravstvene zaštite, je li se to pokazalo kao pravi put?
Prema Ljubljanskoj povelji Svjetske zdravstvene organizacije, u reformama se kreće od primarne zdravstvene zaštite i mi smo kroz kompletno redefiniranje prihodovanja u PZZ-u napravili iskorak da možemo raditi bilo koju promjenu u sustavu. Iz onog principa u kojem je 90 posto prihoda bila glavarina, a deset posto usluga, sad smo okrenuli priču, sad se plaća manji dio prihoda za glavarinu i dio za hladni pogon, a najviše za uslugu, preventivu, učinkovitost, kvalitetu, udruživanje u skupnu praksu... Liječnici mogu pratiti svoj rad koji se i vrednuje, oni su zadovoljni i motivirani za rad, a pacijenti dobivaju više usluge. Primjerice, uveli smo sustavno vođenje kroničnih bolesnika za tri bolesti (dijabetes, hipertenzija, KOPB) koje čine 60 posto svih postupaka i troškova u zdravstvu. Ove godine smo imali preko 515.712 savjetovanja s kroničnim bolesnikom, koji se realiziraju jednostavnim alatima, panelima za praćenje kroničara (naša inovaciju koju WHO planira proširivati u drugim zemljama). Rezultat je 40 puta više preventivnih pregleda u 2014. u odnosu na 2012. odnosno preko 500 tisuća pregleda za vođenje kroničara, što se nije nikad prije radilo. Treba znati da je Danska za 20 posto smanjila troškove zdravstva kad su počele pratiti kroničare. Imamo 800 tisuća manje upućivanja u bolnice, 20 posto manje upućivanje u laboratorij, više se propisuju generički lijekovi. U ovoj ćemo godini imati milijun manje upućivanja u bolnice nego 2013. godine (sa 8,8 milijuna na 7,8 milijuna upućivanja).

Koliko je tome pridonio novi model upućivanja?
Prije su obiteljski doktori bili administratori bolničkih doktora koji bi ih slali amo-tamo. Sada smo jasno definirali upućivanje i postavili stroga pravila na razini cijele Hrvatske. Oslobodili smo bolnice za kronične bolesnike koji su kompliciraniji, koji će biti brže i bolje obrađeni, rasteretili smo bolničke doktore da imaju više vremena za bolesnike. Rezultat je smanjenje lista čekanja, jedan od primjera je 'Vuk Vrhovec' gdje je lista čekanja pala sa 180 na osam dana.

Bilo je puno sumnji i dilema oko izlaska iz riznice, jesu li one danas otklonjene?
Dileme su otklonjene, izlaskom iz riznice mogli smo definirati novi model ugovaranja s bolnicama, u kojem su po prvi put u povijesti limiti bolnica napravljeni metodološki, pa ne ovise o nekom povijesno-političkom dogovoru, već o omjeru prihoda i rashoda, izvršenju, dospjelim obvezama, listama čekanja, a i plaća se po izvršenju. Rezultat je da su se doktori počeli više truditi, boriti za svoje pacijente, svi su počeli razmišljati kako više zaraditi, od zdravstvenog turizma, kliničkih ispitivanja, EU fondova.

Gotovo je kraj godine, kakvi su aktualni rezultati poslovanja bolnica?
Recimo da je oko 25 posto bolnica u pozitivnom poslovanju, radi preko svog limita, ili je smanjilo rokove plaćanja, i sve što je odrađeno preko limita smo platili. Preko 100 milijuna kuna ove je godine otišlo onim bolnicama koje rade više i bolje, iz kase onih koji rade manje. U 2013. je donesena odluka da se rokovi plaćanja za dospjele obveze smanje sa 180 na 60 dana bez financijske popune rupe u novčanom toku. Rezultat novog ugovaranja i izlaska iz riznice je da je veći dio onih koji su prije bili na 400 dana sada na 200. Mi smo mogli ove godine smanjiti količinu dospjelih obveza a i dalje držati veliku razliku među rokovima plaćanja, no inzistirali smo da se plaća od zadnjeg i da se za sve smanje rokovi plaćanja. S nekim bolnicama smo ušli u 60 dana, a odlični primjeri smanjivanja rokova plaćanja su primjeri su Lovran, Karlovac, Rijeka, Čakovec, Varaždin, Zadar, Merkur, Koprivnica, Našice, Požega, Pula Šibenik, Varaždinske toplice, Popovača... Dogodio se siječanj u kojem su se svi morali prilagođavati novom modelu ugovaranja, potom je došlo ljeto, srpanj i kolovoz u kojem je bilo manje posla. Rujan je imao izvršenje daleko iznad očekivanja tako da tek sad očekujemo da će nam u ostatku godine bolnice 'podivljati' i uzeti što više novca. Oni su povećali svoje obveze za manji iznos nego što im mi imamo planirano za uplatiti, samo ga moraju odraditi. Trendovi idu u tom smjeru tako da mislimo da godinu neće završiti novim dugovima. HZZO je svoje dospjele obveze smanjio tijekom 2015. godine s 1,1 milijardi na 570 milijuna. Ako bolnice odrade sve i ako im uplatimo sve što imamo planirano, a to je 8,3 milijarde za bolnice, one  bi ako idu ovim tempom, bez da nam sad pojačaju, došle na 7,9 milijardi. To je 400 milijuna koje bi im još trebali uplatiti, a one su stvorile manje novih dugova od toga. Nadamo se da ćemo sve to iznivelirati do kraja godine i da ćemo doći do nekih 500 do 600 milijuna kuna smanjenja dugova na razini zdravstva, što je i bio plan za ovu godinu. Kako je poznato, planiramo do 2017. doći na nulu, to je realni plan.

Farmaceutske kompanije i dalje su nezadovoljne rokovima plaćanja i suradnjom s HZZO-om?
Farmaceutske kompanije se namiruju u prvom redu i njihova potraživanja čine najveći dio (troškovi za lijekove iznose 5,5 milijardi kuna, dakle četvrtinu ukupnog zdravstvenog proračuna), no bune se i vrše pritisak da bi nas stisli ali zapravo stoje bolje nego prije. Prije su sjedili s čelnicima Ministarstva zdravlja i borili se da plaćanje bude na dvije godine, a u svoju su cijenu ukalkulirali minimalno godinu dana roka plaćanja. Mi jedva čekamo ući u 60 dana pa da ih možemo dodatno pritisnuti s cijenama. Mi plaćamo za lijekove na recept ljekarnama u 114 dana, neke bolnice su na 60 dana, a neke na 400, no prosjek je ispod 300 što je prvi put i nastojimo to smanjivati. Činjenica je da mi za neke lijekove imamo veće cijene nego recimo Njemačka, jer nas se još uvijek može ucjenjivati kad smo mali. Veselimo se inicijativi europskih zemalja da se povežemo i da imamo zajednička referenciranja. U zadnjih šest mjeseci bila sam na nekoliko sastanaka na tu temu, tako da je to u ozbiljnoj fazi razmatranja.Činjenica je da smo spustili cijene i nikad nismo imali toliko lijekova na listi, što je također jedan od rezultata izlaska iz riznice.

Kad će na red doći rješavanje politike lijekova, referenciranja, nove liste?
Predstoji nam velik posao oko lijekova u sljedećem razdoblju, novi zakoni i pravilnici koji će dati bolju učinkovitost za sustav i smanjiti nezadovoljstvo farmaceutske industrije koja nije zadovoljna legislativom. Nismo ni mi zadovoljni, mislimo da treba napraviti iskorak ali to je tako velik korak do kojeg trebalo doći, i ići redom.

Dobili ste pohvale da ste najbolje iskoristili novac iz Fondova EU, što će se financirati i koliko se planira novca ukupno uzeti iz Fondova?
U tri godine smo uspjeli ispregovarati nekoliko različitih skupina investicija, jedna od njih je investiranje u primarnu zdravstvenu zaštitu (18,5 milijuna eura), u domove zdravlja i koncesionare koji mogu ući u investicije malih infrastrukturnih radova i opreme. Radi se o ulaganju u 15 depriviranih županija uključujući otoke, imamo već nekih 70-tak ponuda koje su u evaluaciji, nakon toga ide objedinjena nabava. Primjerice, imamo interes za 200 ultrazvuka a trenutno ih je 90 u sustavu, cilj je da sva ta dijagnostika poput holtera, spirometra...biti bliža pacijentima a bolnice rasterećene. Inače da, zdravstvo je prvo ispunilo sve uvijete i administrativne korake za sufinanciranje iz EU fondova. Imamo 70 milijuna eura za dnevne bolnice i jačanja dnevnih kirurgija, četiri bolnice za osjetljive skupine (palijativa u Marofu, forenzika u Vrapču, dječja bolnica i spinalni centar u Varaždinu) koje će se graditi, četiri objedinjena hitna prijema (Dubrovnik, Sisak, Split i Sestre milosrdnice) te 40 milijuna eura za e-zdravstvo, gdje će dio ići na informatizaciju bolnica. Još 40 milijuna eura je za specijalizacije, za 130 specijalizacija koje će biti raspisane u sljedećem razdoblju, te dio za promociju zdravlja i specijaliziranu edukaciju za cijelo zdravstvo. Kad to sve zbrojimo, uz još 50 milijuna za energetsku efikasnost i 40 milijuna za eZdravstvo, nadamo se minimalnom iznosu od 300 milijuna eura.  

Bliži se datum početka provedbe masterplana bolnica, spajanja i restrukturiranja?
Provedba masterplana kreće od početka iduće godine, što je potvrdio Sabor bez jednog glasa protiv. Oko 20 posto bolnica je u ozbiljnim problemima, negdje se radi o lošem upravljanju a negdje o objektivnom problemu nedostatka pacijenata. Prije tjedan dana je potpisan sporazum o spajanju Rijeke i Lovrana, gdje je zatvorena dječja ortopedija u Rijeci a otvorena u Lovranu, jedni su kraj drugih i to će biti bezbolno. Bit će i bolnijih situacija, no moramo misliti na budućnost i biti svjesni da s novcem koji imamo možemo dobiti i bolju kvalitetu i bolju učinkovitost, bez smanjenja prava pacijenata. Također moramo depolitizirati sustav, u HZZO-u imam sedam pomoćnika i zamjenika, od nas devet koliko znam samo je jedan u stranci svi ostali su nestranački ljudi, profesionalci. Ja sam bila savjetnik ministara iz pet stranaka jednako profesionalno, dakle može se.

Koliko na provedbu reformi utječe činjenica da nisu doneseni zakoni iz resora?  
Mi to nekako kompenziramo, iako bi naravno bilo puno bolje bi bilo da su ti zakoni izglasani no za to naprosto nije bilo vremena. Radi se o suštinskim rješenjima koje zakoni moraju riješiti, od menadžmenta u bolnicama, regulacije zdravstvenog turizma, dodatnih zapošljavanja... Nisam političar i ne želim komentirati pojedine političke opcije, no tko god bio u novoj Vladi, bilo bi dobro da se nastave ova reformska rješenja jer imaju jako dobre rezultate.

Što je preostalo napraviti u informatizaciji sustava, kad krećete s elektroničkim kartonom?
To će također biti u fokusu u narednom razdoblju, iako smo već sedmi po stupnju informatizacije sustava u europskim zemljama - imamo nacionalni e-recept, e-laboratorij, djelomično e-uputnicu u bolnicu, na redu su e-nalaz, otpusno pismo i uputnica nalaza na konzultaciju bez pacijenta, te elektronički karton. E-karton je isto projekt koji je krenuo u pilot, to je nešto što se također uvodi tri do pet godina no mi mislimo da kod nas može ići brže s obzirom na našu visoku razinu informatizacije. U prvi set podataka na e-karton stavljamo podatke koji spašava život - alergije, kronična terapija i kronične dijagnoze, metalni implantat (kad dođete negdje da znaju hoće li vas staviti pod magnet ili ne smiju) antikoagulantna terapija, velike operacije i osobni podaci, s tim da svatko može reći da ne želi da mu se to vidi u njegovom kartonu. Sljedeća razina je akutna dijagnoza, akutna terapija, nalazi pretraga, otpusno pismo, vađenje organa...dalje od toga ne treba ni ići, a to će pomoći da se ne dupliraju pretrage, da se spasi život kad se dođe u nesvijesti u hitnu, da se brže radi, izbjegne nošenje papira. Još nam nedostaje centralni bolnički informatički sustav, naime još desetak bolnica nije informatizirano (Split, Sestre milosrdnice, Osijek), i za to iz strukturnih fondova planiramo uzeti oko 20 milijuna eura.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!