Trebamo poduzeti sve da mladi snove mogu ostvariti u svojoj zemlji

Okrugli stol Budućnost u Hrvatskoj/LUKA STANZL/PIXSELL Okrugli stol Budućnost u Hrvatskoj/LUKA STANZL/PIXSELL

Obrazovni sustavi su zastarjeli, odrasli smo u prijašnjem sustavu u kojem je sve što je bilo privatno, pa i intelektualno, bilo negativno, kaže Lauc.

Dobro je da mladi odu u inozemstvo, tamo steknu dodatna znanja i iskustva, ali da se onda vrate kako bi radili i živjeli u Hrvatskoj. Jer, mladi su naša snaga i potencijal. I zato nam treba biti važno i trebamo sve poduzeti da oni svoje snove uspiju ostvariti u svojoj zemlji.

Glavna je to poruka s jučerašnje tribine "Budućnost u Hrvatskoj" na kojoj se o važnosti zadržavanja mladih obrazovanih ljudi u Hrvatskoj govorilo u sklopu velike nacionalne akcije "Hrvatska pamet Hrvatskoj" u organizaciji dvaju slavljenika, Večernjeg lista koji ove godine slavi 60. rođendan i Poslovnog dnevnika koji obilježava 15 godina postojanja.  Tribina je ostvarena u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu te zagrebačkim Ekonomskim fakultetom gdje je rasprava jučer i održana, nakon što se prethodnih tjedana na istu temu već razgovaralo u Osijeku, Koprivnici, Rijeci, Zadru i Splitu.

 

Novosel

Ministarstvo je poduzelo niz mjera da se mladi vrate.

Zajedno mijenjati trendove
Stoga je član Uprave Večernjeg lista Renato Ivanuš okupljenim studentima uvodno kazao da se ovom akcijom do sada obišlo šest fakultetskih središta kako bi se studente upoznalo s mogućnostima ostanka u Hrvatskoj. Da bi se u tome uspjelo potrebno je zajedničko djelovanje Vlade, obrazovnih institucija, domaćih tvrtki i poduzetnika, ali i medija, naglasila je to prodekanica za financije i poslovanje Ekonomskog fakulteta Lorena Škuflić, dok je rektor Damir Boras otkrio da je čitatelj Večernjeg lista od prvog dana te da je već desetljećima i Večernjakov pretplatnik, ujedno priznavši da mu je najdraži članak onaj od 13. svibnja 1970. kada je Večernjak na cijeloj stranici objavio članak o njegovu tadašnjem uspjehu, kao maturanta klasične gimnazije, na natjecanju iz grčkog i latinskog.

 

Žužak

Sustav obrazovanja treba mijenjati. Tu bi se država morala iskazati.

Govoreći o promjenama tehnologija i važnosti napredovanja zahvaljujući visokom obrazovanju, rektor je studentima poručio: "Trebate otići u Europu i svijet, ali se i vratiti jer ovdje vam je najljepše i najbolje". Raspravu koja je uslijedila započeo je načelnik Sektora za demografski razvoj u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Domagoj Novosel kazavši da sad niti smijemo niti trebamo mlade zaustavljati u odluci da odu izvan zemlje, ali nam uvijek treba biti u interesu da se oni vrate te svoja znanja ugrade ovdje. A kako bi se spriječilo masovno iseljavanje, istaknuo je, Ministarstvo je poduzelo niz mjera poput izgradnje ili dogradnje 250 vrtića, uvođenja druge radne smjene u vrtićima, projekt prijatelj-poslodavac...

"Trenutačnim trendovima - rastom broja zaposlenih, padom broja nezaposlenih i investicijama - možemo biti zadovoljni, tim više što je posljedica tih investicija i povećan broj novih radnih mjesta. No, sustav obrazovanja treba mijenjati. Zato bi se država tu trebala iskazati i odmah nešto poduzeti. A kada govorimo o ulaganjima u poduzetništvo nacionalna sredstva nisu tako izdašna kao ona europska", kazala je zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak. Pomalo replicirajući nadovezao se znanstvenik, osnivač i čelnik Uprave Genosa Gordan Lauc ustvrdivši da nam država ne treba i ne može propisivati kako se i što se u obrazovnom sustavu treba mijenjati, već ljudima treba dati slobodne ruke i oni će sami najbolje osmisliti potrebne promjene.

 

Grgić

Ne treba nam u državi samo programiranje, treba nam i proizvodnja.

"Mladi će uvijek biti zainteresirani za znanost, ali se kod nas u znanost ne ulaže dovoljno. Vidi se da ima sve više istraživanja, ali to je tako zahvaljujući europskim, a ne nacionalnim sredstvima. Naši su obrazovni sustavi zastarjeli. Odrasli smo u prijašnjem sustavu u kojem je sve ono što je bilo privatno, pa i intelektualno, bilo negativno. I sad se privatne inicijative smatraju nečim lošim, a upravo bi to trebala biti misija sveučilišta. Mladi ljudi žele znati da od posla i plaće mogu dobro živjeti. A ako žele dobro živjeti, trebaju puno raditi. Upravo to država treba omogućiti. Studenti su naša snaga. Oni su puno pametniji od nas. I zato mlade ne treba sprečavati da odlaze, već ih treba poticati da se vrate, samo im mi stariji pritom ne smijemo smetati", poručio je Lauc.

 

Bošnjak

Pri ulasku na tržište rada mladi baš i ne pokazuju interes za mirovine.

Da svoj uspjeh temelje na izvrsnosti i duhu optimizma, naglasio je profesor Mislav Grgić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) podsjetivši da je FER prije 10 godina imao 100 projekata u vrijednosti 15 milijuna kuna, dok sad ima 200 projekata u vrijednosti 250 milijuna kuna jer se mlade motivira da traže europska sredstva.

Jasan stav i napredovanje
"Djelujemo kao poduzetnici. No, ne treba nam u državi samo programiranje, treba nam i proizvodnja. Zanimljivo je vidjeti koliko na listama za EU izbore ima inženjera. Na listi HDZ-a je jedan, isto je i kod SDP-a. Na listama uglavnom prednjače društveno-humanističke znanosti, dok inženjera nema. Očito su inženjeri preegzaktni za politiku", kazao je Grgić poručivši da treba stvoriti poduzetnička sveučilišta i fakultete. Da mladi danas, pri dolasku u tvrtke, očekuju konkretne radne zadatke, jasan stav što se od njih očekuje i kako mogu napredovati te da poslodavac prati njihov rad, navela je Marija Komar, direktorica službe za radne odnose u Podravci.

 

Lauc

Mladi će uvijek biti zainteresirani za znanost, ali se ne ulaže dovoljno.

"Mladi su danas nestrpljiviji, žele brzo napredovati, s fakulteta dolaze puni znanja i entuzijazma", zaključila je Komar. No, da mladi pri ulasku na tržište rada baš i ne pokazuju interes za buduće mirovine, upozorio je Slaven Bošnjak, član Uprave Allianz ZB društva za upravljanje mirovinskih fondova, ustvrdivši da se mirovina nakon 30 godina rada neće dogoditi sama od sebe pa zato mlade od prvog zaposlenja treba informirati da trebaju štedjeti za mirovinu. 

Na karijeri treba početi raditi već za studentskih dana

U sklopu manifestacije "Budućnost u Hrvatskoj" održana je i interaktivna tribina "Kako ostvariti uspješan biznis u Hrvatskoj". Jasmina Ranilović, direktorica sektora istraživanja i razvoja u Podravci, otvorila je tribinu porukom da su ljudi najveća vrijednost svake kompanije i zato tvrtke pažljivo biraju radnike. Jasmina Petrović Majer, viša rukovoditeljica zapošljavanja, profesionalnog razvoja i HR projekata Plive, nadovezala se i rekla kako se poslovno okruženje brzo mijenja i zato dobar radnik stalno treba učiti i usavršavati se. Poručila je i kako je dobar posao i te kako moguće naći.

 

Komar

Mladi su danas nestrpljiviji, žele brzo napredovati i entuzijastični su.

"Danas se može raditi iz Hrvatske, a surađivati s kolegama sa svih kontinenata", rekla je te dodala kako je važno da mladi počnu raditi na svojoj karijeri već u studentima danima, te istaknula kako je jako dobar način za to organizirana  praksa u tvrtkama. "Priliku za posao treba znati ugrabiti. Ne treba tražiti izlike poput nedostatka vremena i ispita već je važno biti hrabar i prihvatiti izazov", zaključila je Jasmina Petrović Majer. Ipak, nešto su drugačiju poruku imali poslodavci koji su se sami okušali u poduzetničkim vodama.

"Da se vratim u prošlost i sretnem sebe u studentskim danima, prvo bih se upitao zašto već nemam otvorenu tvrtku. Pa kada ćete riskirati i donositi hrabre odluke ako ne sada?", rekao je Marko Komerički, direktor i vlasnik tvrtke UVI eSports. Da treba što više poticati poduzetništvo među mladima složili su se i Tin Vrbanović te Ante Starčević, direktori i osnivači tvrtke Hodajuće reklame. 

Putujuća slavljenička izložba Večernjeg lista stigla u Zagreb

Ma ne… nemoguće… Čuo sam jednom za to, ali uopće ne mogu zamisliti da je tako bilo, komentirala je iznenađeno skupina studenta s Ekonomskog fakulteta dok su stajali ispred velike naslovnice Večernjeg lista iz 1982. godine na kojoj stoji kako je "Benzina dovoljno za bonove". Šokirale su ih i slike poplave u Zagrebu obavljene na naslovnici iz 1964. godine, a bili su impresionirani činjenicom da je Večernji list legendarne 1969. uspio objaviti sliku "osvajanja" Mjeseca. Sve su te ključne naslovnice, naime, izložene od jučer u predvorju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao dio putujuće izložbe u povodu 60. rođendana Večernjeg lista.

 

Boras

Mladi trebaju otići u svijet, ali se i vratiti jer ovdje je najljepše i najbolje.

Izložba se već mogla vidjeti u Osijeku, Koprivnici, Rijeci, Zadru i Splitu, a u Zagrebu će biti otvorena do petka, svakim danom od 8 do 20 sati. Ona uključuje po jednu značajnu naslovnicu iz svake godine, od prve iz 1959. kada su se ljudi i u srpnju iščuđavali dokle će kiša, preko važnih povijesnih trenutaka poput oslobođenja Knina, smrti predsjednika Franje Tuđmana, ali i dočeka sportaša na glavnim trgovima, pa sve do "Hrvatskog sna" na Svjetskom prvenstvu u nogometu prošle godine.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve