Trebaju nam prepoznatljivi brendovi

Mislav Šimatović, Ljiljana Pavlić, Nenad Klepac, Ivan Galović, Jakov Pavičić i Saša Bukovac na konferenciji Snaga hrvatske hrane/Davor Višnjić/PIXSELL Mislav Šimatović, Ljiljana Pavlić, Nenad Klepac, Ivan Galović, Jakov Pavičić i Saša Bukovac na konferenciji Snaga hrvatske hrane/Davor Višnjić/PIXSELL

Brendiranje, udruživanje, senzibilizacija potrošača i inzistiranje na proizvodima s dodanom vrijednošću, neke su od preporuka stručnjaka.

Hrvatska je u Europskoj uniji na predzadnjem mjestu po robnoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda.  

Ukupna pokrivenost uvoza izvozom je svega 57 posto. Naši su se poduzetnici, ulaskom u EU, našli na tržištu od čak 500 milijuna ljudi i 14 milijuna rivalskih poljoprivrednih proizvođača. Ovi, nimalo ohrabrujući podaci, bili su uvod u raspravu " Tržište, kako zaštititi domaću proizvodnju" u sklopu zagrebačke konferencije Snaga hrvatske hrane. Uvodno izlaganje pomoćnika direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Saše Bukovca upozorilo je i na činjenicu da, kako sam kaže, Teško možemo zaštititi domaću poljoprivrednu proizvodnju.

I što nam onda preostaje, pita se i nudi odgovor: "Brendiranje proizvoda, udruživanje proizvođača, senzibilizacija potrošača, inzistiranje na proizvodima s dodanom vrijednošću, neki su od Bukovčevih prijedloga.  U nastavku se na raspravi moglo čuti da je hrvatska poljoprivredna proizvodnja duboko nekonkurentna - produktivnost je slaba, a prosječno imanje od šest hektara manje od europskog prosjeka." Nenad Klepač, direktor Komercijalnog sektora  Vindije, nadovezao se komentarom  da druge zemlje štite svoju proizvodnju svjesnošću potrošača, što, veli on, naši građani nemaju i zato jer su osjetljiviji na kupovnu moć.

"Hrvatskoj otežava i to što nema dovoljno prepoznatljivih brendova, a uz to, u Europi  postoje ogromni robni viškovi zbog kojih se roba prodaje po dumping cijenama, od kojih se nemoguće zaštititi", dodao je. Da nam ne treba sam zaštita nego konkurentnost jer moljakanje novca iz fondova ovih 15 godina nije dalo rezultata, smatra Ivan Galović, stariji potpredsjednik zadužen za lanac opskrbe u Podravci.

Poručio je i kako Hrvatska ne treba uvoziti hranu, a pritom pozvao poljoprivrednike da zasade paradajz i krastavce, obećavši da će im Podravka sve otkupiti te da će im "omogučćti deseterostruku zaradu nego li je ostvaruju s pšenicom". Jakov Pavičić iz udruge Baby beef, podsjetio je kako je Hrvatska nekoć izvozila znatne količine tog mesa, sve dok nije doneseno nekoliko odluka koje su ju  učinile ovisnom o uvozu. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve