V.d. predsjednik Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske Srđan Šimac pripada novoj generaciji trgovačkih sudaca okrenutoj budućnosti trgovačkog sudovanja i posebno traženju odgovora na pitanje kako poboljšati stanje na VTS-u. Rođen je 1961. u Splitu, gdje je i započeo karijeru, i to na Općinskom sudu u Splitu. Potom je bio sudac Trgovačkog suda u Splitu, a na VTS s toga suda privremeno je raspoređen 1. travnja 2004. Stalni mandat suca VTS-a dobio je 14. kolovoza 2004. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin smatrala ga je najboljim kadrovskim rješenjem za obavljanje dužnosti v.d. predsjednika VTS-a u trenutku poništenja natječaja na kojem se većini kandidata prijetilo smrću.

Je li prednost ili uteg u radu to što poznajete prilike, odnose i ljude na VTS-u?
– Poznajem i organizaciju i ljude i držim kako znam što trebamo napraviti kako bismo popravili sve ono negativno što mediji ističu u posljednje vrijeme. Istina, najmlađi sam sudac ovog suda, ali držim da upravo zbog toga što sam jedan od novih sudaca mogu znatno lakše donositi odluke koje su važne za njegovo funkcioniranje.

Već ste povukli prvi potez kojim stvarate svoju ekipu.
– Na čelna mjesta u sudu imenovao sam suce koji i na sudu i u struci uživaju velik ugled, i to ne samo kao suci već kao i osobe. Novi zamjenik je sudac Josip Kos, jedan od najiskusnijih sudaca, koji se iznimno dokazao ne samo u obavljanju sudačkog poziva već i u odvjetništvu. Predsjednik Parničnog odjela je sutkinja Viktorija Lovrić, koja je zasigurno ponajbolji sudac ovog suda. Sutkinja Branka Širaković raspoređena je u Odjel evidencije. Iako i ona spada u najmlađu generaciju naših sudaca, brzo se dokazala svojom visokom strušnošću i pedantnošću. Te osobine izuzetno su vrijedne i potrebne za obavljanje poslova na koje je raspoređena. Ove odluke rukovođene su isključivo boljitkom, a ne ocjenom sposobnosti onih koji su te funkcije prije obnašali. Svi znaju za neugodan period natječaja za predsjednika VTS-a. Suci su tim događanjima jako opterećeni, a posebno oni koji su u natječaju sudjelovali. Naime, neki od onih koji su se natjecali obavljali su neke od navedenih dužnosti. Izborom navedenih sudaca na čelna mjesta u ovom sudu htio sam odaslati poruku kako s novim ljudima idemo u nove promjene koje znače boljitak i za sud i za stranke. To je pozdravljeno od naših kolega jer svi žele pridonijeti vraćanju ugleda koji ovaj sud zaslužuje. Vrijeme će pokazati jesu li naše odluke bile ispravne.

Jesu li suci kojima se nije prijetilo ipak interno izrazili solidarnost prema sucima kojima se kao kandidatima za funkciju predsjednika prijetilo smrću?
– Ono što se događalo i pisalo u medijima bilo je jako neugodno za sve nas, a posebno za suce koji su se najčešće spominjali. Bilo je o tome pojedinačnih razgovora, ali i općeg dojma o vrlo neugodnoj situaciji i povremeno o necivilizacijskom ponašanju, ma s čije strane ono dolazilo. Zauzimanja zajedničkih stavova o toj temi nije bilo. S druge strane, za promjene koje provodim dobio sam podršku svih sudaca VTS-a. Valja znati kako je predsjednik suda zakonom dužan o svim važnim odlukama za poslovanje suda tražiti mišljenje svih sudaca. Takvo mišljenje nije obvezujuće, ali meni je bilo veoma važno što se nijedan sudac nije usprotivio predloženim odlukama.

Zašto na VTS-u kadroviranjem nije zastupljena cijela Hrvatska, nego su suci mahom regrutirani s Trgovačkog suda u Zagrebu i imate li namjeru to mijenjati?
– VTS pokriva 12 trgovačkih sudova iz cijele zemlje i odlučuje o žalbama protiv njihovih odluka. Budući da VTS ima sjedište u Zagrebu, stoga su suci većinom iz Zagreba. Imamo poteškoća u nastojanju da uvijek dobijemo najbolje suce iz cijele zemlje. Taj potez u karijeri suca znači promjenu sredine u kojoj sudac živi. To je osnovni problem koji vrijedi za cijelo pravosuđe posebno kada je riječ o najvišim sudovima. Kao vršitelj ove dužnosti pokušavam, i činit ću to u buduće, dobiti najbolje suce sa svih sudova, neovisno odakle oni bili. Upravo je u tijeku postupak za izbor dvaju novih sudaca. Prema Noveli Zakona o DSV-u, predsjednik suda ima mogućnost predlagati kandidate za suce, DSV o tome odlučuje, a njegova je zadaća izabrati one najbolje.

Možda bi pritisak neformalnih centara moći na VTS-u bio manji da se u naš pravni poredak vrati zahtjev za zaštitu zakonitosti?
– Jedan od glavnih argumenata za njegovo ukidanje u parnicama bio je taj da se rijetko koristi. Činjenica jest da velik broj naših odluka nije podložan ocjeni Vrhovnog suda. Ukinut je zahtjev za zaštitu zakonitosti jer visok prag za ulaganje revizije iznosi pola milijuna kuna. No treba li taj izvanredni pravni lijek vratiti, o tome treba odlučiti struka i u tom pravcu ne bih izdvajao ovaj sud. Podržavamo prijedlog da se promjenom Zakona o parničnom postupku dopusti revizija u svim predmetima VTS-a gdje je vrijednost predmeta spora 200.000 kuna i više. Tako bi bio omogućen pojačan nadzor naših odluka, a konačno bismo dobili obimniju praksu Vrhovnog suda o brojnim spornim pitanjima iz trgovačkog sudovanja, što je od iznimnog značaja i za suce, a još više za stranke. Priprema se prijedlog za uvođenje posebne revizije protiv drugostupanjske presude ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnost građana. Takvo rješenje predstavljalo bi ujedno i odgovor na vaše pitanje. Otvoreni smo za sve zakonske mogućnosti ocjenjivanja pravilnosti i zakonitosti naših odluka i želimo ih u što kraćem roku učiniti potpuno transparentnima za javnost.

Kada će presude biti stavljene na internet i što je sporno?
– U što kraćem roku omogućit ćemo da sve naše presude budu javne i da svatko može vidjeti kako je suđeno. Ono o čemu se raspravlja je pitanje treba li pristup javnosti sudskim odlukama biti cjelovit, tj. trebaju li se vidjeti imena stranaka u odlukama ili će se provesti anonimizacija tako da se ne vide imena stranaka. Trebaju li stranke biti vidljive u tako objavljenim odlukama, tiče se osjetljivosti tog pitanja za stranke. U mnogim sporovima pojavljuju se pitanja povjerljiva za stranke naročito u trgovačkim statusnim sporovima koja se tiču samo poslovanja društva i koja bi stoga ta društva možda željela zadržati za sebe, to jest u suprotnosti s načelom javnosti, jer je činjenica da se pred trgovačkim sudovima ne vode sporovi u kojima se može isključiti javnost. U svakom slučaju, vidjet će se imena sudaca u presudama u njihovom integralnom tekstu.

Otežava li vam rad privremena funkcija?
– Vd. predsjednik je posebna uloga gdje unaprijed znate da obavljate nešto privremeno, najdulje šest mjeseci. Ta pozicija sadrži sve ovlasti predsjednika, ali u percepciji okoline i javnosti upućuje na privremenost. Tako može slati poruku da su sve odluke v.d. predsjednika privremene. Mnogo sam o tome razmišljao i potom odlučio u suradnji sa svojim kolegama tu percepciju promijeniti tako da djelujem kao da sam imenovan na stalnu dužnost, bez obzira hoće li se to konačno dogoditi ili ne. Naime, ocijenili smo da nam posebno ovaj sadašnji trenutak nalaže da djelujemo odmah, da odmah uvedemo promjene. Držimo kako se rezultati već vide. Postigli smo ubrzano rješavanje starih predmeta tako da do jesni očekujemo rješenje najvećeg broja starih predmeta iz 2003., a takvih je nešto više od 2000. Sveli smo mogućnost prekorednog rješavanja predmeta na izuzetak i strankama želimo poručiti da sve njihove predmete rješavamo prema njihovoj starosti, izuzev onih koji su po zakonu hitni. Takvih strogih pravila nismo se uvijek pridržavali. U tijeku je analiza rada opterećenosti predmetima svih trgovačkih sudova i njihovih sudaca. U suradnji s Vrhovnim sudom popunjavamo tablice s brojčanim pokazateljima kako bismo na temelju njih donijeli odgovarajuće zaključke u pravcu povećanja efikasnosti suđenja.

Prošle godine 98,6 posto pravomoćnih presuda

Što Vam govore rezultati rada trgovačkih sudova u 2005.?
– Držim precijenjenim snažne negativne opće percepcije o radu trgovačkih sudova. Sljedeći podaci jasno ukazuju na uspješnost u njihovu radu. Naime, dvanaest trgovačkih sudova je u 2005. donijelo ukupno 203.969 odluka, presuda i rješenja. Protiv tih odluka podneseno je 8078 žalbi. To znači da je 195.618 odluka postalo pravomoćno i da su stranke s njima bile zadovoljne. Dakle, samo protiv manje od 4 posto odluka podnesene su žalbe i od toga je oko 65 posto ili 5251 odbijena žalba, a to znači da su te odluke potvrđene. Kada se broju od 195.618 odluka protiv kojih nije bilo žalbi doda i 5251 potvrđena odluka na VTS-u, dobivamo zbroj od 200.869 pravomoćnih odluka donesenih prošle godine. Slijedi zaključak da je od 203.696 prvostupanjskih odluka 200.869 potvrđeno, što predstavlja 98,6 posto. Drugim riječima, samo 2827 ili oko 1,4 posto odluka je VTS ukinuo i vratio na ponovljeni postupak ili preinačio i odlučio drukčije. Uvjeren sam kako će svi suci VTS-a, kao i svih trgovačkih sudova zajedničkim zalaganjem doprinijeti da njihov rad ne bude samo statistički uspješan.

Učestale promjene propisa

Zašto stranke u svakoj vrsti predmeta ne mogu znati kakvu odluku mogu očekivati?
– U svim sustavima u kojima sudovi imaju ustaljenu sudsku praksu to se u pravilu zna. Dio problema našeg pravosuđa proizlazi iz učestalih tranzicijskih promjena propisa, pa stoga jednostavno nismo u mogućnosti ustaliti sudsku praksu. Stalno stvaramo novu praksu na temelju novih zakona. Iz toga proizlaze problemi, pa često ne samo što stranke ne mogu pouzdano znati što očekivati u sudskom postupku već redovito zbog toga i sami suci imaju mnogo poteškoća u svom radu. Drugi dio problema je svakako organizacijske prirode na svakom pojedinom sudu. Tome smo pokušali doskočiti pojačanim radom i suradnjom sudaca iz odjela evidencije, koji sada djeluje kao jedinstveno tijelo s kojim svaki sudac ovog suda može raspraviti o svim pitanjima vezanim za rješenje pojedinog spora. Suci tog odjela posljednji su suci u čijim se rukama nalazi odluka suda. Njihova je zadaća paziti na pravilnost i usklađenost odluka sa zakonom i sudskom praksom. Da bi sudsku praksu u što kraćem roku ujednačili, taj će odjel umjesto jedanput godišnje svakog mjeseca izdavati izvatke iz sudskih odluka, koji će biti proslijeđeni svim trgovačkim sucima.