Traži se upravitelj za fond težak 32,5 milijuna eura

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Ministarstvo fondova EU i EIF dogovorili fonda koji će uključiti europski novac, ali i kapital privatnih investitora.

U Hrvatskoj bi od početka iduće godine trebao zaživjeti dugoočekivani fond rizičnog kapitala vrijedan najmanje 32,5 milijuna eura.

Nakon što su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Europski investicijski fond (EIF) u Luksemburgu nekoliko mjeseci brusili obrise fonda koji će uključiti europski novac, ali i kapital privatnih investitora, u utorak je raspisan natječaj za upravitelja fondom. Prvi konkretni 'venture capital' fond (ne računajući nesretnu epizodu s Fondovima za gospodarsku suradnju) uspostavlja se na deset godina.

Namijenjen je za investicije usmjerene u tehnološke sektore s visokim potencijalom rasta, posebno one identificirane u Strategiji pametne specijalizacije RH 2016. - 2020. Ciljna skupina su inovativna poduzeća u početnoj fazi razvoja (startupi) i ona razvijenija, ali koja još nisu listana na burzi. U resornom ministarstvu napominju da namjerno ne žele ograničavati tvrtke po sektorima već stavljaju fokus na gotov proizvod koji bi se u konačnici patentirao. Žele, kažu, dobiti "novog Rimca"; poduzetnike koji će integrirati STEM znanja i moderne tehnologije, uz pomoć kapitala kreirati prototip i onda otići korak dalje od većine dosadašnjih ulaganja poslovnih anđela u početnike i pokrenuti proizvodnju i stvoriti radna mjesta u Hrvatskoj. VC fond dizajniran je na dva stupa.

 

7,5 milijuna

eura dao bi HBOR bude li fondu nedostajalo privatnoga kapitala

Akcelerator komponenta omogućit će poduzetnicima potrebnu edukaciju o specifičnim pravilima koja vrijede u startup svijetu, konkretno u pronalasku investitora nakon završenog semestra u trajanju od tri do šest mjeseci. Završe li uspješno akceleratorski program i razviju beta verziju prototipa proizvoda, ti će poduzetnici dobiti investiciju od 50.000 do 200.000 eura. Tu na scenu dolazi 'venture capital' stup; nakon što se generira zaliha projekata spremnih za komercijalizaciju inovacija, među njima će biti onih koji će dobiti i veću investiciju, između 500.000 do dva milijuna eura, iznimno i do pet milijuna eura. No, VC stup nije ograničen samo na one koji završe akceleratorski program već je otvoren i za one inovativne poduzetnike koji su prošli početnu fazu razvoja, ali još nisu na radaru banaka. 

Nakon provedenog skena s tržišta, u resornom ministarstvu Gabrijele Žalac očekuju da bi kroz akcelerator moglo proći 50-ak startupova, od kojih bi financijsku injekciju venture kapitala moglo dobiti njih 15-ak. Inicijalne računice pokazuju da bi u akcelerator moglo biti investirano oko 15 milijuna eura, a kroz VC fond još oko 25 milijuna eura. No, sve će u konačnici ovisiti o veličini fonda. Naime, EU sredstva za taj financijski projekt dosežu 35 milijuna eura, od čega je EIF-ova naknada 2,45 milijuna eura.

Preostalih 32,5 milijuna eura namijenjeno je za ulaganja, ali i isplatu naknade upravitelju fonda. S naknadom koja može dosegnuti 20 posto veličine fonda, odnosno ukupno 6,5 milijuna eura, može se očekivati popriličan interes u financijskim krugovima. Kako doznajemo, EIF je partnerima u regiji već odaslao pisma o namjeri uspostave fonda, no igrat će se po europskim pravilima. To znači da će konkurencija biti europska jer će se na natječaj moći prijaviti bilo koji financijski intermedijar iz EU.

Neslužbeno doznajemo da su interes već iskazali investitori iz Mađarske, Češke i Slovačke kojima je uvjet osnivanje podružnice u Hrvatskoj. Ipak, realnije je očekivati da bi posao mogao dobiti domaći igrač jer će u Luksemburgu birati one koji prezentiraju konkretan poslovni plan s listom potencijalnih targeta za ulaganja, odnosno onoga tko najbolje poznaje domaće tržište. Također, od menadžera se očekuje i popis investitora budući da se u fondu uz europska sredstva mora prikupiti najmanje 30 posto privatnog kapitala.

Neslužbeno se kalkulira da bi se u priču mogli uključiti i mirovinski fondovi. Iz krugova najvećih institucionalnih ulagača stižu signali da su načelno zainteresirani, no da konkretnih razgovora na tu temu još nije bilo. Za razliku od mirovinaca, namjeru za ulaganje dosad je iskazala Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) koja bi, prema detaljima natječaja, uložila do 7,5 milijuna eura. Budući da razvojna banka ulaže po tržišnim principima i nema garancije povrata u slučaju neuspjeha investicije, njezin bi se kapital računao kao doprinos privatnog sektora.

"Radi se o fondu čijim će se sredstvima utjecati na kapitalno osnaživanje poduzetnika što je kod mnogih u ovom trenutku ključno za daljnji nastavak razvoja poslovanja. Kapital iz ovog fonda prvenstveno je usmjeren u sektore s visokim potencijalom rasta i to inovativnih poduzeća u početnoj fazi razvoja te poduzeća u naprednijoj fazi razvoja koja još nisu provela javnu ponudu dionica. Analize pokazuju da na hrvatskom tržištu postoji nedostatak (market gap) financijskih proizvoda namijenjenih kapitalnom jačaju poduzetnika te se HBOR, s obzirom na svoju ulogu i iskustvo, uključio kao ulagatelj u fond sa sredstvima iz vlastitih izvora", kaže predsjednica Uprave Tamara Perko.

Dodaje da natječaj EIF-a nije namijenjen HBOR-u ni sličnim institucijama, već društvima za upravljanje fondovima rizičnog kapitala. Natječaj za odabir upravitelja fonda otvoren je do 13. kolovoza, a odabir i njegov nadzor provodit će Europski investicijski fond u Luksemburgu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!