Tek uz rast od 4% Hrvatska dostiže snagu BDP-a iz 80-ih

Autor: Majda Žujo , 20. svibanj 2012. u 22:00

Rezanje deficita moguće je jedino uz poštovanje zakona o fiskalnoj odgovornosti te smanjivanje rashoda

Razinu udjela u svjetskom BDP-u koju smo imali 80-ih nećemo dosegnuti ni za deset godina, a teško ćemo je uspjeti vratiti i za 20 godina. To je moguće jedino uspijemo li dosegnuti stopu rasta od četiri posto, pri čemu bi svjetsko gospodarstvo trebalo usporiti.

Tu nimalo optimističnu procjenu iznio je Damir Odak, bivši čelnik OTP banke, u petak na 4. ekonomskoj konferenciji na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Hrvatsko je gospodarstvo posljednjih tridesetak godina ukupno poraslo mizernih 2,6 posto, dok je svjetsko naraslo više od 130 posto, istaknuo je Odak. Da bismo uspjeli ostvariti rast, trebali bismo stabilizirati javni dug i smanjiti deficit, ali čini se da to neće biti lako. “Planirani primarni deficit za 2012. iznosi oko 2,2 posto BDP-a, a za stabilizaciju javnoga duga Hrvatska treba ostvariti primarni suficit od oko 1,9 posto, što znači prilagodbu 4,1 posto BDP-a ili 14 milijardi kuna”, poručio je Ante Žigman, savjetnik guvernera HNB-a, dodajući kako ćemo deficit smanjiti jedino budemo li se pridržavali pravila i zakona o fiskalnoj odgovornosti te smanjimo li rashode.“Fiskalno pravilo treba staviti u Ustav kako bi ljudi bili sigurni da će se ono i provoditi”, ističe Žigman. Podsjetivši na to kako je Hrvatska prije krize imala visoku stopu rasta, deficit se smanjivao, a dug je padao, Žigman je dodao i kako se možda tada trebalo štedjeti da se danas ne bi moralo toliko rezati. Ipak, rezovi i restrukturiranje sada su nužni, ali recept kako smanjiti deficit i povećati stopu rasta ugledni ekonomisti nisu iznijeli.“Ključno je učiniti sve ono što je potrebno da se poveća konkurentnost, profitabilnost i sposobnost privatnog sektora”, poručila je Martina Dalić, bivša ministrica financija. I ostali sudionici složili su se da se dugoročan rast može potaknuti jedino povećanjem proizvodnje, inovacijama, iskorištavanjem poljoprivrednog potencijala, uklanjanjem zapreka mobilnosti te ulaganjem u obrazovanje i pametnim korištenjem fondova EU. “Ukupan iznos svih sredstava koje bi Hrvatska mogla primiti od EU od 2014. do 2020. je 6,34 milijarde eura, ali za to je bitno imati dobre projekte”, poručio je Petar Sopek, ekonomist PBZ-a.

Fiskalno pravilo treba staviti u Ustav kako bismo bili sigurni da će se provoditi
Ante Žigman, HNB

Nužno povećati konkurentnost, profitabilnost i sposobnost privatnog sektora
Martina Dalić, bivša ministrica

Komentirajte prvi

New Report

Close