Prvi put od početka liberalizacije telekomunikacija Vlada je investitorima u nove telekome vrlo direktno pokazala zube. Iako je kao vlasnik 42 posto T-HT znala da će uprava te tvrtke preuzeti Iskon, nije učinila ništa da bi to spriječila. Naime, T-HT je potvrdio Poslovnom dnevniku da su Deutsche telekom i Vlada dali podršku toj transakciji, a Vlada to na naš izravan upit nije našla shodno komentirati. Tri najozbiljnija kandidata za kupnju Iskona bila su T-HT, Vip i Telekom Slovenije. Dok je Telekom Slovenije želio na velika vrata ući na hrvatsko tržište, Vip i T-HT su kao operateri sa znatnom tržišnom snagom željeli očuvati svoje tržišne pozicije.
Kako je Poslovnom dnevniku pojasnio Mihovil Prpić, predsjednik Uprave Metroneta, operateri sa znatnom tržišnom snagom zahvaljujući zakonskom propustu mogu zlorabiti svoju nadmoćnu tržišnu poziciju.

Što za hrvatsko TK tržište znači T-HT-ova kupnja Iskona?
– Kada govorimo o T-HT-ovoj kupnji IskonInterneta, onda ne mogu a ne zapitati se prema kakvim to standardima želimo urediti hrvatsko TK tržište. Ako nam je cilj da na hrvatskom TK tržištu imamo europske TK standarde, odnosno zdravu tržišnu utakmicu, onda je pitanje T-HT-ove kupnje Iskona iznimno važno. Mi se svakako nadamo da će nadležno regulatorno tijelo, Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT), na odgovarajući način reagirati na novonastalu situaciju na tržištu, sukladno postojećoj pravnoj regulativi i standardima EU.

Kako T-HT-ova kupnja Iskona može utjecati na zdravu tržišnu utakmicu?
– Prema onome što tvrde obje tvrtke, IskonInternet neće postati dio T-HT-a, već će ostati samostalan. To na prvi pogled zvuči sjajno! Čini se kao da T-HT kupnjom Iskona ne guši konkurenciju. Međutim, to je samo privid. Stvarnost je da Iskon kao samostalna tvrtka može na javnim natječajima konkurirati ostalim telekomima na način na koji T-HT nikada ne bi mogao. HAT je po Zakonu o telekomunikacijama proglasio T-HT operaterom sa znatnom tržišnom snagom. To bivšeg monopolista sprječava da u javnim natječajima pobijedi konkurenciju već na startu, odnosno nameće mu stroga pravila tržišnog natjecanja. Zato je formulacija operatera sa znatnom tržišnom snagom jedna od ključnih za uspješno provođenje procesa liberalizacije TK tržišta u Hrvatskoj.

Kakve bi probleme mogli imati novi telekomi ako HAT to ne učini?
– U prosincu je Metronet dobio na javnom natječaju posao pružanja pristupa Internetu za Ministarstvo unutarnjih poslova na razdoblje od godinu dana. Na taj se natječaj prijavilo sedam telekoma među kojima su bili T-HT i Iskon. Metronet je dao najbolju ponudu i po kvaliteti i po cijeni. Kako je u javnim natječajima cijena često odlučujuća dobro je znati da je Metronet ponudio najnižu cijenu, za petama nam je bio Iskon, dok je najskuplju ponudu predao T-HT. Iz ovoga se vidi da je T-HT bio kandidat koji je imao najmanje izgleda da dobije taj posao, dok je Iskon svojom ponudom parirao svim telekomima. Ovo ima posebnu težinu kada se zna da sva tijela državne uprave moraju raspisati javni natječaj za TK usluge. Očekuje se da će gotovo sva tijela državne uprave raspisati takve natječaje u idućih godinu dana. Uglavnom, Metronet se može nositi sa svima. Međutim, sada kad Iskon za svog vlasnika i strateškog partnera ima T-HT, pitanje je tko će se moći nositi s tom tvrtkom.

Kako ste dobili gradnju inteligentnog Grada Varaždina?
– U Varaždinu je ugovor s Gradom dobio lokalni operater Magic telekom. Mi smo u taj projekt ušli naknadno kao partner Magic telekoma koji će zajedno s njim sagraditi infrastrukturu digitalnog grada. Naime, treba razlikovati dva nivoa tog projekta. Jedan je postavljanje infrastrukture, odnosno gradnja digitalnog grada, a drugi je uvođenje naprednih TK usluga preko te infrastrukture. Metronet u Varaždinu ima vlastitu TK mrežu, te je ta naša infrastruktura bila osnova za suradnju s Magic telekomom. Gradnja digitalnih, a potom inteligentnih gradova jedan je smjerova u kojem će se razvijati TK u budućnosti. Projekti inteligentnih gradova sve su prisutniji u Hrvatskoj, a aktualno je desetak takvih projekata. Uglavnom lokalne samouprave kreću u ovakve projekte po modelu javno-privatnog partnerstva.

Znači li to da se Metronet ustvari usmjerava isključivo na javni sektor?
– Ne. Mi smo telekom koji nudi širokopojasni Interent i nove TK usluge poslovnom sektoru. Javni sektor je za Metronet potencijalno veliki potrošač takvih usluga. Međutim, naše je osnovno poslovanje okrenuto prema tvrtkama. Do sada smo privukli 15 velikih, a ukupno imamo 50 korisnika. Među našim ključnim korisnicima su Adriatica.net, Dalekovod, MSAN, FIMA Holding, dijelom PBZ, nekoliko poslovnih zgrada u Zagrebu i drugi.

Nabrojali ste nekoliko ulagača u Metronet. Jesu li svi ulagači ujedno i vaši korisnici?
– Naši ulagači nam pružaju punu podršku i na dobrom smo putu da svi investitori postanu naši korisnici. No mi nismo usmjereni isključivo prema našim ulagačima.

Quaestus želi u Plivu, a Pliva TK račun plaća Iskonu. Želi li Metronet u Plivu?
– Pliva je veliki korisnik i logično je da Metronet želi takvu jednu multinacionalnu kompaniju kao korisnika.

Nedavno je VIP tužio T-HT Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja da s tzv. okvirnim ugovorima sprječava pristup velikim poslovnim korisnicima. Koji je vaš stav o tim ugovorima?
– To je jedno od regulatornih pitanja i veoma nas zanima kako će se riješiti. Okvirni ugovori uistinu sprječavaju pristup velikim poslovnim korisnicima. Naime, T-HT je neposredno prije početka liberalizacije tržišta, znači do godinu dana unazad, potpisao s tristotinjak najvećih tvrtki u Hrvatskoj tzv. okvirne ugovore zbog kojih je gotovo nemoguće da te tvrtke uzmu ikoju TK uslugu od ikojeg operatera koji nije u sastavu T-HT Grupe. Dodatan problem je u tome što su ti ugovori potpisani na razdoblje od tri godine. To znači da ako AZT ocijeni da su oni valjani, mi, kao i drugi operateri, u iduće dvije godine nemamo pristup tom segmentu tržišta.

Imate li problema s DTK infrastrukturom?
– Potrudili smo se da imamo što manje problema na tom području. Kako bismo što brže sagradili mrežu i ponudili usluge, potpisali smo ugovor o korištenju DTK infrastrukture i s T-HT-om na razini cijele države i s lokalnom samoupravom gdje je to bilo moguće.

Ulaže se više od 20 milijuna eura

Spomenuli ste da ciljate na malo i srednje poduzetništvo. Kako dolazite do takvih tvrtki?
– Metronet je sagradio nacionalnu TK mrežu potpuno neovisnu o T-HT-u. U najvećim gradovima u Hrvatskoj ta je mreža tako strukturirana da možemo doći do svake male i srednje tvrtke koristeći isključivo našu vlastitu infrastrukturu. To je naš primarni cilj. Naravno, postoji način da do takvih tvrtki dođemo preko infrastrukture izdvojene lokalne petlje. Metronet je zatražio od T-HT-a pristup telefonskim centralama što po zakonu oni moraju omogućiti. No nisam optimist u tom pogledu. U drugim europskim zemljama raspetljavanje izdvojene lokalne petlje trajalo je od tri do sedam godina. To je jedan od razloga zašto dosta ulažemo u gradnju vlastite TK mreže. U zadnjih godinu dana uložili smo u vlastitu infrastrukturu više od 20 milijuna eura.

Nagrada za najbolju TK mrežu nove generacije

Kakvu tržišnu poziciju priželjkuje Metronet u idućih pet godina?
– Želimo biti najbolji telekom u Hrvatskoj. Ne znam tko će biti najveći, kao ni tko će držati koji udio na tržištu za pet godina. Za Metronet budućnost je u konvergenciji između telekomunikacija i informatike. To znači da naša ponuda ne uključuje samo usluge telefoniranja i pristupa Internetu, već možemo ponuditi novu generaciju TK usluga kao što je daljinski videonadzor, pohrana velikih količina podataka, udaljeno korištenje dodatne računalne snage i slično. Primjerice, u suradnji s MSAN-om planiramo ponuditi i udaljeno korištenje raznog softvera. No ono što nas izdvaja iz konkurencije je pristup. Metronet je lani dobio od Cisca, tvrtke na čijim uređajima počiva veći dio globalne internetske infrastrukture, nagradu za najbolju TK mrežu nove generacije u srednjoj i istočnoj Europi. Razlog su velika ulaganja u menadžment kvalitete pružanja TK usluga. Metronet je, naime, sagradio mrežni operativni centar. Fizički, to je jedna prostorija u kojoj se nalaze monitori na kojima naši tehničari mogu pregledati cijelu Metronetovu TK mrežu do nivoa svakog korisnika zasebno. Zahvaljujući tome, jedini u Hrvatskoj nudimo opciju da korisnik preko web sučelja s nekoliko klikova mišem proširi propusnost svoje internetske veze u realnom vremenu i po potrebi. Ta usluga se zove bandwidth on demand i tek jedna od niza usluga koje možemo ponuditi svojim korisnicima.