Nakon gotovo desetljeća rastućih cijena na krilima labave monetarne politike, prva jača korekcija zatresla je dionička tržišta i unijela je opipljivu nervozu.  Nakon volatilnog ponedjeljka i najveće rasprodaje u protekle dvije godine, američki indeksi u utorak su djelomično nadoknadili gubitke, dok su se Azija i Europa još crvenile, jednako kao i Zagrebačka burza.

Dow Jones na otvaranju jučer je potonuo 500 bodova no potom porastao 250 bodova prije 10 ujutro na američkom tržištu. S&P 500 porastao je na 0,8 posto na 2670,11 bodova. Europski Stoxx 600 pao je 1,7 posto na 375,33 boda. CROBEX je najprije zaronio tri posto, a kraj dan dočekao 2,3 posto slabiji na 1842,79 bodova uz 18,3 milijuna kuna prometa. Jesu li nakon godina kontinuiranog rasta dionička tržišta dosegla točku pucanja? Ekonomist Velimir Šonje smatra da za sada nema naznaka da je riječ o početku ozbiljnije recesije kao prije deset godina.  Radi se o primarno financijskoj korekciji. Pretjerani tržišni optimizam podigao je dioničke indekse previsoko zadnjih mjeseci pa imamo ispuhavanje nabujalog optimizma bez pokrića, a uz to su buđenje inflacijskih očekivanja i najave Feda podigli očekivanu inflaciju", kaže Šonje.

Iako se, dodaje, radi o očekivanoj turbulenciji na prijelazu iz razdoblja deflacije te niske inflacije i kamatnih stopa u razdoblje nešto veće inflacije i cijene novca, ulagači su na oprezu. "Psihologija može odvući tržište dalje od ravnotežnih vrijednosti. No, očekivanja u realnom sektoru su i dalje optimistična", ističe. Situaciju na tržištu prate i u mirovinskim fondovima. Od gotovo 92 milijarde kuna imovine u domaćim dionicama je oko deset milijardi kuna, a u stranim 5,5 milijardi. "Paradoks je da se svijet uplašio dobrih brojki u ekonomiji, a podaci o niskoj nezaposlenosti, mogućem rastu plaća i očekivanom ubrzanom rastu kamatnih stopa u SAD-u su, čini se, bili okidač", kaže Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisenovog društva za upravljanje mirovinskim fondovima.

"Tržišta su fundamentalno zdrava, unatoč (pre)dugačkom periodu rušenja rekorda. Valuacije su, gledamo li statično, visoke i upućuju na moguću korekciju, posebno u SAD-u. Imajuću u vidu objavljene rezultate i očekivanja za ovu i iduće godine, pokazatelji su zapravo puno bolji. To ne znači da se korekcija prema dolje još neće nastaviti, teško je reći koliko dugo", kaže Grbavac. Čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić podcrtava da je pad indeksa u SAD-u, premda značajnih 4 posto u jednom danu, samo izbrisao dobitke od početka godine. "Ne može se govoriti o slomu. Prošle godine premašeni su rekordi, treba pričekati prije nego se uoči trend", kaže Gažić. Šonje smatra da je pad cijena dijelom i dobrodošao.

"Svaka korekcija koja usklađuje cijene financijskih imovina s njihovim realnim vrijednostima je dobrodošla jer sprečava pogreške u alokaciji kapitala", kaže. Novost je sada što su dugoročne kamatne stope na američke državne obveznice (2,7%) premašile prinose na neke blue-chip dionice pa izlaze iz dionica i ulaze u obveznice. Članica Uprave N3 Capital Partnersa Maja Bešević Vlajo ne smatra da je isključivi razlog pada dionica rast prinosa obveznica i Fed. "Parametri koji pokazuju koliko tržište vrednuje kompanije se već dulje vrijeme nalaze na najvišim razinama u povijesti ili vrlo blizu. Nalazimo se u sedmoj godini ekonomskog ciklusa, u okruženju niskih kamatnih stopa. Sve to ne znači da će se tržište značajno korigirati sutra, sljedeći mjesec ili čak ove godine, ali treba biti svjestan toga da su valuacije daleko od bagatelnih", mišljenja je Bešević Vlajo.

Osim jučerašnjeg pada, domaća burza zasad nije pretjerano reagirala na globalna zbivanja. "Reakciju Crobexa u utorak ne bih uzeo previše zaozbiljno, a cijene obveznica za sada miruju. To s jedne strane ohrabruje. Međutim, ove događaje ipak treba tumačiti kao najavu prijelaza u drukčiju eru odnosa financijskih varijabli", upozorava Šonje. "Period ultra niskih kamatnih stopa bliži se kraju. Svi – kućanstva, poduzeća i država – trebaju se pripremati za eru nešto većih kamatnih stopa i inflacije. To neće doći preko noći, prijelaz može trajati od godine do dvije, ali svatko si mora postaviti pitanje je li dovoljno spreman", ističe. 

Davor Špoljar, analitičar Erstea, smatra kako je korekcija na domaćem tržištu posljedica prelijevanja negativnog sentimenta s globalnih burzi. "Makroekonomski podaci u Hrvatskoj zasad djeluju zdravo, a kretanja prinosa na domaće obveznice ukazuju na smanjenu premiju rizika, što su obično čimbenici koji djeluju pozitivno za dionička tržišta. Za investitore na domaćem tržištu će svakako važan događaj biti rješavanje situacije u Agrokoru", ocjenjuje Špoljar.

Rasprodaja se odrazila i na prinose hrvatskih investicijskih fondova. Prema podacima Hrportfolija, gubici za ponedjeljak među dioničkim fondovima kretali su se između 3,59 posto i 0,07 posto. Na pitanje hoće li to izazvati bijeg ulagača iz te vrste fondova, fondovska industrija kaže da ne očekuje bitnije promjene. "Mislim da je potreban dugotrajniji pad da bi se to počelo događati", ocjenjuje Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Slično misli i Igor Gvozdanović, predsjednik Uprave Platinum Investa. "Ne vidim ovo kao početak neke nove krize, ali ove ćemo godine imati povećanu volatilnost nego prošle godine. Ulagači koje ovakve oscilacije mogu uplašiti u pravilu se i brzo vraćaju, čim vide da burze nekoliko dana rastu", smatra Gvozdanović.