Sve što trebate znati o kreditnim unijama u Hrvatskoj

PXL PXL

Hrvatska udruga kreditnih unija (HUKU) osnovana je 1.srpnja 2011. godine sa sjedištem u Zagrebu.

Hrvatska udruga kreditnih unija (HUKU) osnovana je 1.srpnja 2011. godine sa sjedištem u Zagrebu.

Udruga je osnovana na inicijativu devet kreditnih unija. Prema Programu rada Udruge za 2012. godinu, najvažnija zadada je unaprjeđenje zakonske regulative koja propisuje rad kreditnih unija, s konačnim ciljem artikuliranja zajedničkih interesa u stvaranju pozitivne poduzetničke klime za povedanje mogućnosti samozapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta.

Kreditne unije u svijetu djeluju u više od 100 zemalja, gdje pružaju različite financijske usluge za svoje članove. Njihovim djelovanjem obuhvaćeno je više od 200 milijuna članova koji putem kreditnih unija rješavaju svoje financijske potrebe. Ukupna aktiva kreditnih unija u svijetu u 2010. godini iznosila je 1.461 milijardu dolara, a štednja članova iznosila je 1.229,4 milijardi dolara.

Udio članstva kreditnih unija u ukupnom broju stanovnika na svjetskoj razini je više od 8%. Tržište kreditnih unija najrazvijenije je u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Južnoj Koreji, ali i u europskim zemljama – Velikoj Britaniji, Irskoj i Litvi.

Kreditne unije u Republici Hrvatskoj počele su djelovati preoblikovanjem štedno-kreditnih zadruga u kreditne unije temeljem Zakona o kreditnim unijama koji je stupio na snagu 01.01.2007. godine, čime je istovremeno započet i proces usklađivanja poslovanja postojećih štedno-kreditnih zadruga s pravnom stečevinom EU.

Danas u RH djeluje 25 kreditnih unija s ukupnom aktivom od 579 mil. kuna. Navedenim Zakonom i podzakonskom regulativom uređena su sva bitna područja poslovanja kreditnih unija (dobivanje licence za rad od strane HNB-a, mjerenje i upravljanje svim vrstama rizika u kreditnim unijama, utvrđivanje stope solventnosti, jedinstveno iskazivanje efektivne kamatne stope, propisano je obvezno izvještavanje HNB).

Inicijativom za promjenu Zakona o kreditnim unijama HUKU se zalaže za stvaranje adekvatnog zakonodavnog okvira unutar kojeg de biti zadovoljeni pojedinačni interesi članova kreditne unije, ali i interes Republike Hrvatske putem raznih vidova društveno korisnog financiranja i uključivanja kreditnih unija u programe poticanja gospodarstva, kažu iz HUKU-a.

Najvažnije odredbe Zakona koje je nužno uskladiti s europskom i svjetskom pozitivnom praksom odnose se na:

1. Poslove kreditne unije osim kreditnog – depozitnog poslovanja potrebno je proširiti na poslove platnog prometa u ime i za račun poslovne banke s kojom bi kreditna unija zaključila ugovor (Primjer: Konzum i Tisak), razne savjetodavne usluge za članove te mogudnost ulaganja slobodnih novčanih sredstava u dužničke vrijednosne papire koje izdaje Hrvatska narodna banke i Ministarstvo financija Republike Hrvatske Na taj način omogudilo bi se proširenje usluga, čime bi se povedala konkurentnost i ostvarila dodatna korist za članove obavljanjem više usluga na istom mjestu. Isto tako, obavljanje mjenjačkih poslova ne može biti ograničeno isključivo na članove kreditne unije.

2. Teritorijalno načelo osnivanja kreditnih unija, uzimajudi u obzir da u devet županija ne postoje registrirane kreditne unije, potrebno je proširiti na više jedinica područne odnosno regionalne samouprave i time omoguditi razvoj kreditnih unija na cjelokupnom teritoriju RH. Prijedlog HUKU-a je da se prebivanjem na istom području smatra prebivanje na području iste statističke regije 2. razine temeljem Nacionalne klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NKPJS). Također, kriterij isključivo prebivanja na određenom području potrebno je proširiti na prebivanje, rad ili posjedovanje nekretnine na određenom području.

3. Članstvo u kreditnim unijama nužno je proširiti i na zadruge i udruge sukladno načelu te pravne osobe odnosno male poduzetnike uz ograničenje broja članova u odnosu na ukupni broj članova kreditne unije, kao i maksimalnog postotka ukupnog iznosa članskih udjela. Navedenim promjenama proširile bi se mogudnosti financiranja i na pravne osobe, pokrivanjem tržišnih niša koje poslovnim bankama nisu zanimljive radi premalih iznosa kredita ili nedovoljnog boniteta i kreditne sposobnosti korisnika kredita. Također, osmišljavanjem programa financiranja za pojedine kategorije poduzetnika, kreditne unije bi postale rješenje kojim bi se zadovoljile potrebe za kapitalom u fazama razvoja poduzetnika u kojima je financiranje standardnim bankarskim proizvodima neizvedivo.

4. Osiguranje štednih uloga iznimno je važno provesti na jednaki način i u jednakom iznosu kao i štedne uloge u bankama. Ulaskom u shemu osiguranja štednih uloga, kreditne unije bi postale značajno konkurentnije u privlačenju izvora kapitala, premija na rizik u smislu potrebe pladanja visoke kamatne stope na depozite ne bi bila toliko izražena, došlo bi do usitnjavanja depozitne baze ulaskom novih članova, a krajnji rezultat bila bi povoljnija aktivna kamatna stopa za klijente odnosno članove kreditne unije.

5. Novčana sredstva i depoziti kreditne unije u kreditnim institucijama ne mogu biti predmetom likvidacijske ili stečajne mase te kreditne institucije ili, kao alternativno rješenje, omoguditi otvaranja računa za redovno poslovanje kod Hrvatske narodne banke.

Komentari (0)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve