Svaki treći od 20.987 deblokiranih ponovno u blokadi

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Svakom trećem prezaduženom građaninu kojemu je Fina odblokirala račun pa su mislili da mogu odahnuti, već je za nekoliko mjeseci stigao hladan tuš u vidu obavijesti da su ponovo blokirani, piše u četvrtak Jutarnji list.

Od 5. kolovoza prošle godine, kada je počela primjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prema kojem se uvela obustava ovrhe dulje od tri godine ako vjerovnik nije uspio ništa naplatiti u zadnjih šest mjeseci, pa do 31. srpnja ove godine, Fina je deblokirala 20.987 građana čiji je dug iznosio 900 milijuna kuna. No, u istom su razdoblju ponovo blokirali čak 32 posto deblokiranih, odnosno njih 6725, čiji dug iznosi nešto više od 374 milijuna kuna (od čega na kamate otpada 130 milijuna), navodi dnevnik. 

Ovi podaci idu u prilog tvrdnjama kako se deblokadama računa prema Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima ne rješavaju problemi blokiranih građana, niti ih se oslobađa troškova ovrhe, nego se samo postiže statistički efekt i podiže ukupni trošak ovrha jer se ovrhe pokreću iznova, čim se pojave kakva sredstva na računu. Poskupljenju pridonosi to što ovrhovoditelj mora ponovo, i to unaprijed, platiti trošak pokretanja nove ovrhe, no trošak se na kraju naplaćuje od dužnika.

Podaci o svakom trećem deblokiranom građaninu koji se ponovo našao u blokadi stavljaju u novi kontekst i podatke s kojima se premijer Andrej Plenković pohvalio na jednoj od posljednjih sjednica Vlade prije ljetne stanke u srpnju, ističe Jutarnji.

Vlada je tada usvojila prijedlog novoga Ovršnog zakona kojim se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vraćaju na sud i pritom se pohvalila kako uspješno rješava problem blokiranih. Premijer je novi Ovršni zakon predstavio kao četvrti po redu zakon koji Vlada predlaže u rješavanju problema blokiranih građana.

Podsjetio je kako su već ranije doneseni Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača te iznio podatak da je samo njihovom primjenom broj blokiranih građana smanjen s 325 tisuća na 259 tisuća građana, a iznos sredstava s 43,37 milijardi na 16,63 milijarde kuna.

Odmah nakon objave te informacije stručnjaci upućeni u problematiku ovrha pitali su se radi li se doista o smanjenju potraživanja ili je riječ o potraživanjima koja su se prestala izvršavati na Fini. Upozorili su da ta potraživanja ne moraju biti otpisana nego bi se moglo raditi o prestanku izvršavanja na Fini pa dugovi i dalje postoje, što stvara konfuziju u gospodarstvu, donosi Jutarnji list.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!