Stjepan Kožić funkciju Zagrebačkog župana obnaša 13-tu godinu zaredom. U svom dugogodišnjem mandatu od Zagrebačke županije stvorio je kraj izrazito poticajan za poduzetnike, ugodan za život i prije svega perspektivan za mlade ljude.

"Svjesni svog geografskog položaja uz samu granicu sa Slovenijom i neposrednom blizinom Zagreba već dugi niz godina znatna sredstva ulažemo, zajedno s gradovima i općinama, u razvoj poduzetničkih zona. Također, investitorima stojimo na raspolaganju jer smo svjesni da naš razvoj ovisi upravo o investicijama", kaže Kožić.

Prema vašoj ocjeni, a gledano kroz ono što je učinila Zagrebačka županija, kako se na pravi način dolazi do europskog novca?
Put do "europskog novca", odnosno do uspješne provedbe projekata iz fondova Europske unije nije ni jednostavan ni lagan. On zahtijeva široko znanje o samoj strukturi i načinu prijave projekata, načinu provedbe i transparentnog trošenja sredstava. Da bi projekt bio prihvaćen mora zadovoljavati niz kriterija – npr. od usuglašenosti s Operativnim programima do usuglašenosti sa Strategijom razvoja, kako na razini Republike Hrvatske, tako i na razini same Županije. Dakle, taj put zahtjeva cijeli niz uspješno iskoordiniranih koraka. Međutim, s obzirom na udio sredstava koji Europska unija financira bespovratnim sredstvima, a to je od 75 do 90 posto iznosa projekta, ovisno o natječaju, mislim da se i te kako isplati provesti sve potrebne korake i educirati djelatnike kako bi se moglo adekvatno odgovoriti na izazove koji pružaju mogućnosti financiranja iz Strukturnih fondova.

Koliko na području ekologije i energetskih ušteda može učiniti lokalna uprava? 
Bitna je sinergija, udruživanje, zajednički rad. Država zakonom uređuje područje učinkovitog korištenja energije u neposrednoj potrošnji, donošenje programa i planova za poboljšanje energetske učinkovitosti, njihovo provođenje, mjere energetske učinkovitosti, a posebno djelatnost energetskih usluga kao i obveze javnog sektora u primjeni mjera energetske učinkovitosti. U tom smislu država je bitna pri određivanju smjernica, ciljeva i aktivnosti, no naravno da regionalna uprava može svojim aktivnostima, tj. svojim inicijativama i programima biti značajan pokretač i promotor korištenja obnovljivih izvora energije, energetskih ušteda i očuvanja okoliša. Mi to i činimo kroz projekte kojima stanovnicima Zagrebačke županije sufinanciramo npr. ugradnju sustava obnovljivih izvora energije na njihovim objektima, a provodimo i zajedničke projekte s našim gradovima i općinama – primjerice projekt rekonstrukcije javne rasvjete. Isto tako županija ulaže značajna sredstva i provodi velik broj projekata na vlastitim objektima – npr. školama i domovima zdravlja. Treba napomenutu da je za sve ove aktivnosti potrebno imati i stručan kadar što županija ima. Naime, s još dvije županije i Gradom Zagrebom osnovali smo Regionalnu energetsku agenciju Sjeverozapadne Hrvatske koja sa svojim znanjem i kompetencijom osigurava kvalitetne projekte županiji s kojima osvajaju europske nagrade. 

Zagrebačka županija, kao jedna od najvećih po broju poslovnih subjekata u Hrvatskoj, može se pohvaliti i kontinuiranim rastom izvoza. Od 2008. do 2012. prihodi od izvoza povećali su se 13,7 posto. Koliko i na koje načine pomažete poduzetnicima da budu konkurentni i na stranim tržištima? 
Da bi doprinijeli rastu gospodarstva i rastu BDP-a u Županiji jedna od bitnih aktivnosti je povećanje izvoza poduzetnika. U tom smislu nužno je da poduzetnik proizvede kvalitetan i cjenovno konkurentan proizvod, te da ima tržište gdje će ga plasirati. Poduzetnicima pomažemo putem potpora – bespovratnih subvencija, kredita uz subvencioniranu kamatu –  da ulažu u podizanje kvalitete radnih uvjeta i prostora, u nabavu najkvalitetnije i najsofisticiranije opreme ili alata za proizvodnju kako bi mogli biti što konkurentniji na domaćem, ali i na zahtjevnom inozemnom tržištu. Također, nastojimo izvoznicima i potencijalnim izvoznicima financirati troškove nastupa na inozemnim sajmovima gdje predstavljaju i pokušavaju plasirati svoje proizvode. Također, u suradnji s Gospodarskom i Obrtničkom komorom nastojimo osigurati povezivanje i susrete predstavnika naših tvrtki s tvrtkama iz inozemstva. Put je trnovit i težak, to najbolje znaju naši izvoznici, ali za naše proizvođače i poduzetnike svakako ima mjesta na europskom i svjetskom tržištu. Oni su to uostalom svojim proizvodima i uslugama već dokazali.

Zagrebačka županija bilježi i rast turističkih posjeta. Koji konkretni projekti su pridonijeli rastu segmenta za koji se na prvu ne očekuje da bude obilježje kontinentalnog dijela Hrvatske? 
Često ponavljam da je Zagrebačka županija još uvijek pomalo skriveni turistički biser, ali biser koji se sve više prepoznaje i otkriva. Radimo puno na promoviranju naše prirodne i kulturno-povijesne baštine i rezultati se vide. Iz dana u dan raste broj turističkih sadržaja – manifestacija i događanja, vrhunski opremljenih objekata na vinskim cestama, a u porastu je seoski, zdravstveni, lovni, vjerski, kulturno-povijesni, ali i tranzitni turizam. Intenzivnom promidžbom uspijevamo stvoriti imidž županije kao cjelogodišnje izletničke destinacije sa svim njenim komparativnim prednostima. Proteklih godina bilježimo stalan porast dolazaka i noćenja gostiju, pa smo tako u prošloj godini ostvarili porast dolazaka za 9 posto, a noćenja za 11 posto u odnosu na godinu prije. To su lijepi rezultati i u vremenu koje je pred nama očekujem da što više turista i izletnika uživa u "zelenom zagrebačkom prstenu". Svjesni smo da povećanju broja noćenja doprinosi i blizina Grada Zagreba koji je glavni grad i najveće poslovno središte Republike Hrvatske i koji posljednjih godina privlači velik broj gostiju i turista iz raznih strana svijeta. Meni se osobno sviđa ideja da mnogi Zagrepčani uživaju u slobodnom vikendu na npr. Plešivičkoj vinskoj cesti ili kad pričaju kako su pojeli odlične kremšnite u Samoboru ili su pronašli mir u zaprešićkom dvorcu Lužnica. Sviđa mi se ideja da međusobno otkrivamo hrvatske županije i sve njihove blagodati. 

Broj malih poduzeća koja se osnivaju u županiji kontinuirano raste. Koliko tome pridonose županijski poticaji i programi?
Usprkos krizi i teškoj poslovnoj situaciji u zemlji, Europi i svijetu drago mi je da se ljudi "bore", da ne posustaju. Doista se trudimo stvoriti povoljno poduzetničko okruženje i poslovne prilike koje poduzetnici i investitori očito prepoznaju. To u ovoj općoj negativnoj atmosferi koja vlada u državi zna biti Sizifov posao. Sustavno radimo na što povoljnijim uvjetima poslovanja, trudimo se biti učinkovita javna uprava i pouzdan partner i oslonac poduzetnicima koji posluju na području Zagrebačke županije. 

Problem manjih sredina je i odlazak mladih. Kako ih zadržati? 
Mladi će ljudi ostati tamo gdje mogu dobro i kvalitetno živjeti. Mogućnost zapošljavanja je izuzetno važan uvjet, ali ne i jedini, jer mladi će ostati u malom mjestu i iz njega putovati na posao, ako su zadovoljene ostale njihove potrebe. Stanje prometnica, komunalne infrastrukture, cijene javnog prijevoza, dostupnost vrtića i škola, ambulante i ljekarne, hitne medicinske službe, sportski i kulturni sadržaji, mogućnosti za dječje slobodne aktivnosti – sve to utječe na nečiju odluku o odlasku ili ostanku. Ostanak mladih ljudi na selu i manjim gradovima jedna je od prioritetnih politika Zagrebačke županije. Upravo iz toga razloga, u proteklih 12 godina u našoj je Županiji izgrađeno, dograđeno i rekonstruirano 40 objekata u školstvu, a trenutno se radi na njih još 6. Kao što sam već spomenuo, kvalitetni uvjeti obrazovanja su prioritet. Velika sredstva ulažemo i za izgradnju prometnica, a prioritet su nam realizacija velikih projekata poput integriranog prijevoza putnika i vodoopskrbe istočnog dijela županije te gospodarenja otpadom. Ovo su iznimno veliki i kompleksni projekti koje planiramo financirati sredstvima EU fondova, a u konačnici će uvelike utjecati na kvalitetu života stanovnika na našem području. Moram istaknuti da sam iznimno zadovoljan jer Zagrebačka županija bilježi pozitivan prirast stanovništva, a vjerujem da će se taj trend i nastaviti.  

Iz vašeg iskustva, na koje načine lokalna uprava najbolje može pomoći malo i srednje poduzetništvo? 
Lokalna, odnosno regionalna samouprava nema mogućnost, kao država, kroz zakonsku regulativu stimulirati što uspješnije poslovanje poduzetnika. S druge strane imamo čitav niz drugih mjera kojima ih možemo pomagati, a mi tu u Zagrebačkoj županiji svakako i činimo. Tu prvenstveno govorim o učinkovitoj upravi koja poduzetnicima stoji na raspolaganju i stvara različite uvjete od prostorno planske dokumentacije, komunalno opremljenih poslovnih zona po pristupačnim cijenama, te promptno rješava svu potrebnu dokumentaciju vezanu za građenje. Također, mi u Zagrebačkoj županiji osmislili smo čitav niz mjera s ciljem poticanja poduzetnika. Dodjeljujemo subvencije za početak poslovanja poduzetnika, za žene poduzetnice, za uvođenje standarda kvalitete i certificiranje, za zaštitu okoliša, za cjeloživotno učenje zaposlenih, kao i kapitalne pomoći za povećanje konkurentnosti, tradicijske i umjetničke obrte te za projektnu dokumentaciju za gospodarske objekte. Provodimo i aktivnosti usmjerene na međusobno povezivanje  poduzetnika i zajednički nastup na tržištu kao i suradnju i povezivanje sa  znanstvenim sektorom s ciljem razvijanja novih tehnologija, ulaganja u istraživanja i razvoj novih proizvoda. 

Što po vašoj ocjeni čini uspješnu lokalnu upravu? 
Uprava mora biti dostupna, brza i učinkovita. Treba poticati i njegovati kvalitetnu dvosmjernu komunikaciju sa stanovnicima i gospodarstvenicima sa svog područja jer uprava postoji upravo radi njih. 

Koja je tajna vaše dugovječnosti. Naime, na čelu ste županije već više od 13 godina? 
Tako je, funkciju župana obnašam 13-tu godinu za redom jer su tako odlučili stanovnici Zagrebačke županije. Od 2009. godine izbori za župana su direktni, a ja sam imao čast na izborima i 2009. i 2013. godine biti izabran u prvom krugu. Za mene je to znak da su stanovnici Zagrebačke županije prepoznali moj rad i trud, ali i velika obveza da ispunim njihova očekivanja oko poboljšavanja kvalitete života na ovom području.

Obrazovanje poduzetnika

Županija dosta ulaže i u obrazovanje malih i srednjih poduzetnika. Koliko im prema vašoj ocjeni, ali i informacijama s terena, to pomaže?

U pravu ste, Županija puno ulaže u educiranje svojih poduzetnika, obrtnika i gospodarstvenika. Ono je posebno važno za poduzetnike početnike koji tek razmišljaju o ulasku u poslovni svijet. Potencijalni poduzetnici zainteresirani su za osnovne informacije o mogućnostima i obvezama pokretanja vlastitog obrta ili trgovačkog društva. Važno je educirati se i kvalitetno se pripremiti za ulazak u poduzetničku "utakmicu". Već "zreli" poduzetnici okreću se konkretnijim znanjima, tj. ulažu u svoje daljnje obrazovanje, pa upisuju informatičke i knjigovodstvene tečajeva. Prema povratnim informacijama koje dobivam s terena poduzetnici su zadovoljni programima, novim stečenim znanjima i svjesni su da jedino stalnim učenjem mogu biti konkurentni inozemnim poduzetnicima.  

Poduzetnici o poslovanju u Županiji

Ne možete samo čekati da vam posao dođe

Vlado Križek, treća generacija Križeka iz obiteljske radionice nakita, za sebe kaže da nije tipičan poduzetnik. "Neću puno gunđati. Posao nam ide solidno, ne muči nas puno problema kao druge poduzetnike", kaže. No, zato vozi 13 godina star automobil jer je radije kupio stroj za proizvodnju da osvoji izvozno tržište.Obiteljski posao koji će iduće godine proslaviti 80 godina kontinuiteta, prošle godine podijelio se među braćom na maloprodaju i proizvodnju koja zapošljava 34 radika i ostvaruje oko šest milijun bruto prihoda. Posao dobro napreduje, problema u naplati nema, a više od 40 posto proizvodenog nakita ide u izvoz. Hit za strana tržišta su tradicionalni dubrovački i slavonski nakit te morčići za koje Križeki imaju certifikat o izvornosti. S njima su se probili  na tržišta regije, ali i SAD. Vjenčano prstenje pak hit je u Poljskoj u kojem je Križek prisutan u 85 zlatarnica putem lokalnog partnera. Da uspiju proizvesti naručeno i probiju se u Poljsku pod hitno im je trebao stroj vrijedan 150.000 eura. "Uskočila nam je Zagrebačka županija, hitno su se održavele telefonske sjedince i uspjeli smo realizirati kredit kod Zagrebačke banke uz 2,5 posto kamate na čemu smo zaista zahvalni", kaže. Zahvaljujući izvozu, ali i činjenici da se u proizvodnju kreće tek nakon što klijent donese svoje zlato ili plati avansno, Križeki ne vode borbu s neplaćanjem poput većine ostalih poduzetnika.Na uvjete poslovanja uglavnom nema zamjerke, osim visine poreza. "Porezno opterećenje je jezovito, toliko se mijenja da nam knjigovođa svaki dan mora pratiti što je novo i to je zaista nešto što bi se trebalo promijeniti", kaže nam Križek koji je nedavno posao prepustio mlađoj generaciji.Premda je svakodnevni život obrtnika iznimno težak, najviše zbog utega nelikvidnosti koji je potopio mnoge, naš sugovornik smatra da je dio odgovornosti i na samim obrtnicima. "Teško je, ali se ne može čekati da vam posao dođe. Mnogi spavaju zimski san", kaže. Dodaje da mu se čini kako bi većina u  Hrvatskoj samo trgovala, a muke po proizvodnji, od dobre ideje, plaćanja radnika, do pronalaska tržišta, svi bi rado izbjegli.  

U samo tjedan dana do dozvola

Svoju poduzetničku nišu globalnog biznisa proizvodnje softvera više od desetljeća osvaja tvrtka Applicon. Posljednjih pet godina iskoraknuli su prema alternativnim plaćanjima razvijajući softver za e-plaćanja i distribuciju elektroničkih dobara, poput računa i prepaid bonova. Premda je sjedište tvrtke 20-ak kilometara izvan metropole, biznis je planetaran. "Alternativne metode plaćanja su biznis koji brzo raste", kaže suvlasnik i član uprave Applicona Goran Radić. Klasična internetska plaćanja danas su pravilu nedostupna maloljetnicima jer nemaju vlastite kreditne kartice pa ne mogu, primjerice, ni kupiti uobičajene mobilne aplikacije za smartphone. Osim mlađe populacije, prepaid bonovi popularni za sve koji ne žele ostavljati osobne podatke po internetu, bilo da ih je strah za sigurnost ili da ih se ne povezuje sa milijardama dolara vrijednom industrijom sadržaja za odrasle. Posebna niša su siromašni dijelovi svijeta, poput 900 milijuna stanovnika velikog tržišta Afrike od kojih mnogi premalo zarađuju da bi imali kreditne kartice pa im usluge internetskih plaćanja ostaju nedostupne. Biznis softverskih rješenja doživljava transformaciju poslovnog modela; softver je sve jeftiniji, a prodaju licencija sve više zamjenjuje iznajmljivanje rješenja. "To utječe na incijalne cijene softverskih aplikacija koje su u pet godina pale i do tri puta. Potrebno je uložiti znatno više truda i energije da bi se ostvario prihod nego što je to bio slučaj ranije", kaže Radić. Applicon godišnje uprihodi između tri i pet milijuna kuna, a u tom poslu sudjeluje tim od 30-ak ljudi u tvrtki i njezinim partnerima. Tvrtka je nedavno iz Zagreba preselila u Samobor u kojem je uz pomoć Županije kupila poslovni prostor. "U tjedan dana pozitivno u Županiji je riješena naša aplikacija i poslovni prostor smo dijelom financirali iz bankovnog kredita uz subvencioniranu kamatu za 3 postotna boda", kaže Radić. "Puno bolje je nego u Zagrebu gdje nemate osjećaj da vas netko uopće ima na radaru", kaže."U situaciji kada mnogi IT poduzetnici napuštaju Hrvatsku u potrazi za zemljama iz kojih je lakše raditi i doći do ciljanih korisnika uz znatno manje birokratskih opterećenja, mi smo se odlučili za ostanak i daljnje investicije u proizvodnju za izvoz", kaže Radić dodajući da kao član udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera aktivno sudjeluju u unaprijeđenju domaće softverske industrije kroz dijalog s akademskom zajednicom i državom. "Primjer takve suradnje je prilagodba uvjeta za dodjeljivanje potpora u programima Poduzetnički impuls koji bi bolje odgovarali specifičnostima naše proizvodnje. To je potrebno raditi kontinuirano, a razlog ću vam dočarati primjerom; prošle godine ministarstvo nas je razveselilo uvaživši da se u strukturi naših troškova za koje se može dobiti potpora priznaju troškovi ljudskih resursa koji su nama ključna stavka, no ove je godine to na žalost izostalo".

Županija im osigurala kredit uz 3,2 posto kamate

Mukrotrpnim radom i visokom kvalitetom za svoje mjesto pod poduzetničkim suncem bori se stolarija Šantek. Unatoč krizi, narudžbi iz široke lepeze stolarskih radova za uređenje kuća i stanova krajnjem kupcu ne nedostaje. "Radimo dosljedno i kvalitetno, tako nam se širi krug klijenata pa imamo dovoljno posla", kaže Tomislav Šantek. Zahvaljujući pomoći Zagrebačke županije Stolarija Šantek osigurala je kredit uz 3,2 posto subvencionirane kamatne stope kod poslovne banke za nabavku stroja obradu drveta. Nova oprema za krojenje pločastog materijala i lijepljenje rubova smanjit će ovisnost prema vanjskim uslugama i korak je prema vlastitom razvoju. Nakon ulaska u Europsku uniju sve više im se otvara zapadno tržište, posebno ono Njemačko, a dosta posla ima na Jadranu.Obrt ostvaruje godišnje oko milijun kuna prihoda i danas ima petoro zaposlenih. Poslovna filozofija je ići blagim, ali sigurnim rastom, te godišnje uz nabavku jednog stroja zaposliti jednog radnika. "Teško je naći kvalitetnog majstora", kaže Šantek. "Drvo je svima super, ali se nikome ne da zasukati rukave. Na tržištu su ljudi većinom ljudi bez iskustva, ali i prave ambicije za samim radom. Tko ju ima, ili već radi u praksi, ili na crno kao nezdrava konkurencija", kaže. Upravo je rad na crno velik problem legitimnim obrtima za obradu drveta koji su opterećeni visokim porezima jer 'fušeri', kako ih naziva, uništavaju pravu vrijednost rada i kvalitetu posla. "Davanja za poreze su previsoka pa su zato plaće niske, a broj zaposlenih mali". Svakodnevicu teške naplate koja guši poduzetništvo stolarija Šantek obrt izbjegava uglavnom radeći za privatne kupce. "Ako posao radite po preporuci i kvalitetno ga odradite, problemi su rijetki", kaže Šantek. Posljednjih godina promijenila se filozofija življenja pa se namještaj više ne kupuje za cijeli život nego s namjerom zamjene nakon nekoliko godina. Zbog krize, primjetno je da se kupci raspituju na više strana, skupljaju ponude i žele jeftinija rješenja. U obrnutom trendu su troškovi koji su u posljednjih pet godina porasli oko 20 posto jer gotovo sve vezano za drvnu sirovinu i dodatnu opremu, osim punog drveta, dolazi iz uvoza. "Kod nas postoji kriva percepcija vrijednosti rada; ljudi idu k majstoru da im nešto napravi da bi to bilo jeftinije nego u trgovini. To je suprotno od 'normalnog' jer ono što je izrađeno po mjeri mora biti skuplje od tipskog proizvoda", kaže Šantek.