Sustav neće funkcionirati ako ne promijenimo mentalitet građana

Mislav Šimatović, Dubravko Ponoš, Branka Genzić-Horvat i Davor Vić /Luka Stanzl/PIXSELL Mislav Šimatović, Dubravko Ponoš, Branka Genzić-Horvat i Davor Vić /Luka Stanzl/PIXSELL

Slažem se s izgradnjom centara za gospodarenje otpada, no pitanje je kakvi će biti njihovi troškovi, rekao je Davor Vić iz Grupacije održavanja čistoće pri HGK.

Ciljeve u gospodarenju otpadom jako teško ćemo postići jer su visoko postavljeni, a mi nismo počeli na vrijeme. Jedna Norveška na tome radi već 40 godina i tek sada se vide rezultati. Tu se ništa ne može napraviti preko noći, a zaštita okoliša puno košta. Osim toga, sustav neće funkcionirati ako ne promijenimo mentalitet građana, da im nebriga o okolišu postane kulturno neprihvatljiva, kao što je svojedobno postalo bacanje opuška na ulici”, rekao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i regionalnu učinkovitost, otvarajući panel diskusiju “Nacionalna strategija gospodarenja otpadom – u kojem smjeru idemo?”.

Branka Genzić-Horvat, predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Uzor iz Resnika pokraj Zagreba, naselja u kojem se planira izgradnja zagrebačke spalionice, rekla kako ta udruga od 2015. kontinuirano prati problematiku zagrebačkog otpada.

“Ovakvim načinom nećemo se niti približiti zadanim ciljevima! Mi smo potpuno zakazali u prevenciji nastanka otpada, Hrvatska je još 2016. dobila notu EU, jer nismo znali niti prepisati direktivu o definiciji komunalnog otpada. Čitav sustav se temelji na strategiji iz 2015., a ona je, pak, bazirana na centrima za gospodarenje otpadom”, rekla je.

“Centri nisu usmjereni na odvojeno prikupljanje i recikliranje, a osim toga preskupi su. Ne slažemo se s davanjem od čak 1,2 milijarde kuna za skupi i besmisleni centar za gospodarenje otpadom. Takvi centri su besmisleni, a grade se u nečijem interesu. Ovaj zagrebački planira se pustiti u rad 2024., iako je rok za realizaciju novih kvota u recikliranju već 2020. godina. Ta je koncepcija potpuno passe, jer ti mega centri su suprotni koncepciji cirkularne ekonomije za koju se navodno zalažemo”, dodala je.

“Tako zamišljeni centri ne poštuju postojeću hijerarhiju gospodarenja otpadom, iako ih resorni ministar predstavlja kao najviši doseg cirkularne ekonomije”, rekla je Genzić-Horvat, te dometnula kako su energane ‘obične spalionice’. “Najbolja praksa je odvojeno prikupljanje od vrata do vrata, gdje platiš koliko odložiš. Tu je važna blizina, a može se reciklirati čak 98 posto. I Hrvatska pomalo napreduje, Krk je sada na 60 posto, a Zagreb na i dalje skromnih 11 posto”, upozorila je ona.

Kad je Dubravko Ponoš kao dobar primjer spomenuo spalionicu u centru glavnoga grada Danske, Bran replicirala je kako Danci “napuštaju takve sisteme i okreću se elektranama na termalnim vodama. ‘Zero waste’ nije apstrakcija! Europska praksa je suprotna od naših planova”.

Davor Vić iz Grupacije održavanja čistoće pri HGK smatra da je sada prekasno za postavljanje pitanja je li prihvaćeni koncept gospodarenja otpadom dobar. “Slažem se s izgradnjom centara za gospodarenje otpada, no pitanje je kakvi će biti njihovi troškovi”, rekao je Vić.

Simončić: Imamo ambiciozne planove, ali tko će sve to platiti?

Konzultant Viktor Simončić održao je dinamičnu prezentaciju “Otpadna plastika kao globalni fenomen”, pa se zapitao i jesu li najavljene zabrane plastike populizam ili stvarna potreba. “Imamo posla s  lažnim izjavama, poput one da su plastične vrećice ubile 100.000 morskih životinja, iako se u citiranom kanadskom izvješću one ni ne spominju, već se govori samo o mrežama. Ne zaboravimo da je jednokratna plastika spasila milijune života i spriječila niz zaraznih bolesti”, napomenuo je. “Ciljevi koje smo si postavili do 2020. nisu izvedivi. Kružno gospodarstvo je fraza koja se lako izgovara, ali teško realizira”, rekao je pa dodao da unatoč uvriježenom mišljenju, nema u otpadu novca. “Otpad ne može biti tržišni element, u problem otpadne plastike mora se umiješati država. Ona mora preuzeti plasman sirovina jer tko će kupiti šest tona plastike iz Komiže, koje prvo morate prevesti cestom do Visa, onda brodom do Splita, pa dalje opet cestom? Pa od tamo se ne isplati prevoziti niti marihuana u rinfuzi, a kamoli karton ili plastika”, slikovit je Simončić. “Imamo ambiciozne planove, ali tko će sve to platiti?”, upitao se Simončić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!