Šurbek: Problem nije plasman već proizvodni kapacitet

Veronika danas prodaje 16.000 litara mlijeka dnevno, a žele podići kapacitet prerade na 40.000 litara

Mini mljekara Veronika u Desiniću prva je i zasada jedina mljekara u Krapinsko-zagorskoj županiji. Do prije sedam godina u Zagorju se mlijeko samo otkupljivalo, a ne i prerađivalo, pa je poduzetnik Mladen Šurbek odlučio krenuti u mliječni biznis. Danas se iz mini mljekare Veronika d.o.o. u općini Desinić dnevno otpremaju mlijeko i mliječni proizvodi u trgovačke lance Konzum i Ipercoop te u vlastite prodavaonice na zagrebačkim tržnicama i u nekoliko mjesta u županiji. “Plasman nije problem, već proizvodnja jer možemo prodavati i više samo kad bismo mogli proizvesti”, kazao je Šurbek.

Investicije
Prvo se krenulo s prodajom pet stotina litara mlijeka na dan, a iduće godine otkup je dosegao dvije tisuće litara, četvrte šest, a danas je to već 16.000 litara. U posao se ušlo s pomoću kredita dobivenog putem tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede u iznosu od tri milijuna i 800.000 kuna. Kako se povećavao otkup mlijeka, tako se ulagalo u nove tehnologije i opremu. U mljekari je zaposleno 53 ljudi, a svake godine investiralo se između tristo i četristo tisuća kuna. Počelo se s prodajom svježeg mlijeka, potom prerađevina: namaza, sira, maslaca, jogurta, kajmaka, sirutke, stepka… Prvi je kupac bilo jedno lokalno trgovačko poduzeće, ali se ubrzo preorijentiralo na zagrebačko tržište, a prvi veliki trgovački lanac bio je Ipercoop. Danas se oko 60 posto mlijeka prodaje svježe, a ostalo se prerađuje. Oko 70 posto svježeg mlijeka plasira se vlastitom maloprodajom na zagrebačkim tržnicama: Savici, Volovčici, Trešnjevki, Dolcu, Botincu te u Zaboku i Krapini. Ove godine ukupni prihod mljekare iznosit će oko 13 milijuna kuna, a dobit oko 600.000 kuna. U mljekari planiraju prerađivati dnevno 20.000 litara, ali za to moraju proširiti kapacitete. “Trenutno tražimo građevinsku dozvolu za proširenje kapaciteta mljekare kako bismo imali ukupni kapacitet prerade između 30 i 40 tisuća litara mlijeka na dan”, rekao je Šurbek. Dodaje kako imaju program i lokacijsku dozvolu za novu investiciju vrijednu dva milijuna eura, a uz podršku županije računaju i na pomoć iz pretpristupnih fondova EU. Veronika je inače i članica Hrvatske udruge prerađivača mlijeka osnovane u veljači ove godine uz stručnu pomoć USAID-a, koja broji 24 mljekare. Njihov je cilj zaštita i zastupanje interesa prerađivača mlijeka – vlasnika malih mljekara, zatim poticanje ostanka mladih obitelji na selu, razvoj novih robnih marki te rad na poboljšanju proizvodnje sirovog mlijeka. Također jedna od djelatnosti ove udruge je pomoć u pripremi projekata i njihovoj prijavi fondovima EU. Usput, na Danima sira koje je ovog ljeta organizirala udruga, Veronika je dobila i prve medalje za Svježi kravlji sir i Vinogradarski slani sir. Županija je pomogla mljekari programima kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva.

Krediti
Tako je mljekara dobila milijun kuna kredita iz programa “Poduzetnik”, koji sufinacira Krapinsko-zagorska županija. Mljekara Veronika bavi se proizvodnjom, što je bio uz profitabilnost, zaposlenost i izvoz jedan od bitnih uvjeta za dobivanje kredita iz programa “Poduzetnik”, objašnjava glasnogovornik županije Josip Bosak. Mladen Šurbek je s pomoću županije nabavio dva kamiona hladnjače i kombi. Kredit od milijun kuna otplaćivat će sedam godina, jedan posto kamate plaćat će županija, a Ministarstvo poljoprivrede također će subvencionirati dodatnih jedan posto. Tako će se otplaćivati kredit uz 4,5 posto kamata. Nova vozila imaju najmodernije uređaje za hlađenje u koje se spremaju i ujutro odvode gotovi proizvodi, ponajviše na zagrebačke tržnice. U Zagorju je, kaže Šurbek, veliki problem skupi otkup mlijeka jer su “gospodarstva razbacana po bregima” te prilično udaljena. Mljekara otkupljuje mlijeko unutar stotinjak kilometara od beskonačno malih domaćinstava pa velik dio dobiti odlazi na transportne troškove. Međutim, ima i domaćinstava koja zbog mljekare povećavaju matična stada. S druge strane, svake godine sve je manje manjih gazdinstava pa Veronika trenutno ima oko 650 kooperanata. Šurbek smatra da će “zagorski bregi”, ako županija i država ne pomognu, ostati napušteni i zarasli u šikare. Bilo bi šteta, nastavlja, jer stočarstvo je jedna od perspektivnijih djelatnosti pogotovo u Zagorju gdje se krave hrane prirodnom hranom što znači da su naši proizvodi zapravo ekoproizvodi. U Desiniću je Veronika najveća industrija – pogoni TEP-a u susjedstvu zjape prazni, Poljoprivredna zadruga je završila u stečaju, a drugih industrija nema.

Županija želi visoku stopu profitabilnosti

Krapinsko-zagorska županija od 1997. godine provodi program kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva. Do sada je bilo 10 kreditnih linija s ukupnom kvotom kredita u iznosu od 489 milijuna kuna, a realizirano je 352 milijuna kuna. Najviše se kreditiraju proizvodne djelatnosti, zatim građevinarstvo, prijevozništvo i turizam, a najmanje se ulagalo u trgovinu i niže kategorije ugostiteljskih objekata. Županija namjerava nastaviti programe kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva u iduće tri godine u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. U županiji ne žele, kažu, stagnaciju u zapošljavanju te nastoje promijeniti sadašnju gospodarsku strukturu koja reproducira nisku stopu rasta BDP-a. Trenutno oko 40 posto prerađivačke industrije ima nisku stopu akumulacije. Obrazlažu nadalje kako sredstva moraju biti uložena prvenstveno u programe koji imaju višu stopu profitabilnosti, zatim u turizam te u uslužne djelatnosti i izvoz. Županija namjerava osigurati godišnju subvenciju kamata kod poduzetničkih kredita u iznosu od 800.000 kuna i ukupna kvota za subvencioniranje kamata za tri godine iznosila bi 2,400.000 kn. To znači da će županija subvencionirati 80 mil. kuna kredita godišnje, odnosno 240 mil. kuna kredita za tri godine. Županija će predložiti da jedinice lokalne samouprave uvedu subvenciju u iznosu od 1 posto na kamate.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve