Osim što je bila prisiljena svoja potraživanja pretvarati u vlasničke udjele, državi su takvi postupci u slučajevima problematičnih tvrtki zakupaca poljoprivrednog zemljišta počeli predstavljati i dodatan teret. Zbog sudskih rješenja o ovrhama, na nju je prebačena obveza namirenja lokalnih uprava i samouprava s područja posebne državne skrbi, a rezultat svega je i da je u prvih pola godine utrošena gotovo cjelogodišnja proračunska zaliha.

Konkretno, od 118,5 milijuna kuna ostalo je tek 14 milijuna za ostatak godine. Ministar financija Slavko Linić je objašnjavajući tu situaciju iznio primjer lipnja, u kojemu je iz zalihe povučeno 12,8 milijuna kuna, od čega se čak 10,7 milijuna odnosilo na sudske ovrhe. U prvih pola godine po tom je osnovu “pojedeno” 69,5 milijuna kuna zalihe. U Ministarstvu financija pojasnili su nam kako su člankom 25. Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je na snazi od listopada 1999. sredstva od zakupnine bila prihod državnog proračuna, a rasporedjeljivala su se 50 posto županiji, a 50 posto gradu ili općini na čijem je području poljoprivredno zemljište. No, država od nekih korisnika nije uspjela naplatiti zakupninu, te stoga ni prenijeti sredstva “lokalcima”. Kako je u međuvremenu sama država ta potraživanja riješila ulaskom u vlasništvo, sudovi su zauzeli stajalište da je država dužna isplatiti pripadajući iznos županijama i gradovima. Na koje se točno zakupce, gradove i županije taj dug odnosio, u Ministarstvu ne otkrivaju.

Široke ruke

Podmirenje starih šteta
I ostale isplate u prvih pola godine odnose se na naknade štete po raznim osnovama iz prethodnih godina, poručuju iz Ministarstva financija.

Najviše “uzeto” u travnju
Gleda li se po mjesecima, najviše sredstava proračunske zalihe potrošeno je u travnju, 39,99 milijuna kuna. Široke ruke Vlada Kukuriku koalicije bila je i u siječnju, kada je doznačeno 36,7 milijuna kuna iz rezervi, dok je najmanje, 747 tisuća, podijeljeno u svibnju.