Državni aparat ipak neće u svim svojim segmentima ostati zatvoren za novo zapošljavanje, iako je Vlada prošlog tjedna svojom odlukom, do donošenja proračuna za iduću godinu, izrijekom zabranila primanje novih ljudi u državnu službu. Državno odvjetništvo je, naime, u istom broju Narodnih novina u kojima je službeno objavljena Vladina odluka o zabrani zapošljavanja, oglasilo natječaj za tri zamjenika glavnog državnog odvjetnika u Kaznenom odjelu. Pritom se, kako tumače u DORH-u, nisu oglušili o Vladinu odluku. Ona formalno za njih niti ne vrijedi.

Popunjavanje mjesta
“Ustavom je Državno odvjetništvo određeno kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo, a ne tijelo državne uprave i u skladu s ovom odredbom, zamjenici Glavnog državnog odvjetnika su pravosudni dužnosnici, a ne službenici i na njih se ne odnose odredbe Zakona o državnim službenicima, ali ni odredbe kolektivnih ugovora o pravima državnih službenika, kaže Martina Mihordin, glasnogovornica DORH-a. Dodaje kako se odluka Vlade odnosi na zabranu novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, što znači u ministarstvima, središnjim državnim uredima i ostalim tijelima osnovanim prema zakonu o ustrojstvu središnjih tijela državne uprave. Što se, pak, tiče konkretnih natječaja oni su, kaže Mihordin, ponukani zahtjevima dužnosnika koji su angažirani na tim poslovima za odlaskom u starosnu mirovinu, odnosno potrebom da se ta mjesta popune. DORH, međutim nije jedino tijelo koje planira zapošljavati. Na stranicama Ministarstva uprave oglašeno je i mjesto informatičkog referenta u osječkom državnom odvjetništvu, a riječki općinski sud traži upravnog referenta. Za razliku od pravosuđa ostala tijela državne uprave morat će povući odnosno poništiti sve aktualne natječaje za posao. “Ona tijela koja su raspisala natječaje, a nisu okončala postupak prijema, a što podrazumijeva donošenje rješenja o zapošljavanju, morat će prekinuti proces”, kaže Suzana Grizelj, glasnogovornica Ministarstva uprave.

Analiza strukture
Bude li se u potpunosti poštovao taj koncept to će značiti da će, primjerice, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije morati odustati od zapošljavanja voditelja odjela za unutarnju reviziju, za koje je bio otvoren natječaj. Iako je zapošljavanje kadrova koji će biti angažirani u procesu pristupanja Europskoj uniji dosad bilo prioritet i ono će se morati odgoditi dok vrijedi Vladina odluka o zabrani zapošljavanja odnosno dok se ne dovrši analiza kvalifikacijske i brojčane strukture u tijelima državne uprave.

Javna poduzeća

Vlada odustaje od 10%?
Stroga štednja uključuje i smanjenje plaća zaposlenicima u javnim poduzećima bez obzira kako ona posluju. Prvi razgovori koje su uprave tih poduzeća obavile sa sindikatima pokazale su da će to biti teško provesti u djelo, pa se čini da bi i Vlada mogla popustiti oko zahtjeva da štednja zahvati sva poduzeća.

Rezanje povlastica
Jasno je, kaže jedan član Vlade, da svaka uprava neće lako smanjiti plaće, ali od njih očekujemo da kroz promjene kolektivnih ugovora smanje dio povlastica zaposlenicima. Od uprava tvrtki koje posluju s gubitkom očekuje se rezanje plaća kombinirano s još nekim uštedama.

Ukidanje ‘plaća solidarnosti’
U slučaju HŽ-a to bi značilo i dokidanje tzv. ‘plaća solidarnosti’. To pravo na zadržavanje viših primanja imaju bivši direktori koji su se vratili na mjesta na kojima su prije bili zaposleni.