Sudac: Valutna klauzula je kao da ljeti nosite zimski kaput

Autor: Ana Blašković , 04. ožujak 2013. u 08:42
Sudac Radoslav Dobronić presudit će u bitci potrošača i banaka/Marko Lukunić/PIXSELL

Tečaj franka oscilirao je u razdoblju od 1994. do 2012. godine 45%, izneseno je na raspravnom ročištu.

Na zagrebačkom Trgovačkom sudu u petak je započelo prvo raspravno ročište u povijesnoj borbi potrošača i banaka zbog kredita vezanih uz švicarski franak. U maratonskoj raspravi koja je trajala dulje od četiri sata, sudac Radoslav Dobronić ustvrdio je da bi primjena valutne klauzule trebala biti iznimka a ne pravilo citirajući pritom presudu njemačkog Vrhovnog suda iz 1923. iz doba Weimarske Republike, pa se postavlja pitanje njezine opravdanosti u vremenu stabilne kune. Pozvao je i obje strane da razmisle o nagodbi.

Gdje je opravdanje?
Sudac je poručio odvjetnicima banaka da trebaju objasniti pravni i poslovni razlog koji bi opravdao vezivanje kredita za druge valute. "Trebate vidjeti s upravama možete li to opravdati, onda ćemo dalje vidjeti", rekao je Dobronić pravnicima Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisen, Hypo, Splitske, OTP i Sberbanke. Tužiteljima je poručio da ih čeka mukotrpan posao dokazivanja tvrdnji protiv banaka. "Da ne bude lutanja, sve što imate morate dokazivati ovdje. Sve izvan toga nema nikakvog efekta i pucanj je u prazno", napomenuo je sudac. Dok je postojala inflacija uvođenje valutne klauzule moglo se smatrati opravdanim, kazao je sudac, napomenuvši da je deset godina nakon uvođenja kune bilo jasno da je ona stabilnija od franka i eura te je mogla obavljati funkciju mjerila vrijednosti. Primjenu valutne klauzule u tim uvjetima usporedio je s nošenjem zimskog kaputa ljeti. Pravni zastupnik Zagrebačke banke Boris Porobija kratko je odgovorio da je primjena devizne klauzule složeno pitanje koje zahtijeva složen odgovor.

Kuna je dovoljno stabilna
Ocijenjeno je da je tečaj franka oscilirao čak 45 posto i to kad se usporedi početna vrijednost 1994. od 4,35 kuna za jedan franak s posljednjom iz 2012. od 6,3 kuna za franak. Promjene u odnosu između domaće valute i eura kretale su se pritom u rasponu plus/minus pet posto. Profesor Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta rekao je da je kuna jedna od najstabilnijih valuta te da su banke s obzirom na protok vremena, kao i monetarnu politiku, mogle zaključiti da je tečaj kune prema euru stabilan i da ne podliježe većim rizicima, no da isto nisu mogle zaključiti kad je u pitanju tečaj franka.

Upozorenje bankama

Ukoliko Potrošač i izgubi tužbu, bankama ostaje problem

Čak i u slučaju da tužba protiv banaka ne uspije, sudac Radoslav Dobronić upozorio je banke da im takav razvoj događaja ne bi riješio pravni problem. Objasnio je da u izvanrednim okolnostima, što je bilo jačanje franka, o čemu su se i banke i tužitelj složili, ugovori građana s bankama trebaju se prilagoditi. "To morate analizirati kako bi smanjili potencijalnu štetu za sebe", poručio je sudac. Na to mu je odvjetnik Zagrebačke banke Boris Porobija uzvratio da ne mogu ništa učiniti dok tužitelj traži utvrđivanje ništetnosti ugovora.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Kolika je naša samostalnost i neovisnost, te jačina kune vidi se iz toga da nama naše(strane) banke daju kredite u devizama, a ne u domaćoj valuti. Oni za sve imaju izražene iznose u eurima, zar je tako recimo u Njemačkoj, V.Britaniji i sl…?
Ako nam i stvarno treba, npr 10 000 €, mi ni ne vidimo te eure, nego nam daju kredit u kunama i opet moramo kupiti te eure, naravno po većem tečaju nego su nam i dale sami kredit.
Postoji li mogućnost da im HNB zabrani davati kredite u stranim valitama…?

nadam se kako će Udruga franak zaposliti pravnika koji bi se bavio bankama tj. tumačenju zakona, pravilnika i raznih odluka banaka i na taj način pomogao svim ljudima u HR. Financirao bi se iz članarina. Ljudi se moraju početi organizirati ako ne misle potpuno postati moderni robovi, robovi banaka.

New Report

Close