Suci u parnicama moraju stranke uputiti u mirenje

Autor: Suzana Varošanec , 26. svibanj 2009. u 22:00

Neslužbeno se govori o neraspoloženju prema jačanju mirenja kod mnogih konzervativnih sudaca

Novim pravilima Zakona o mirenju koji će stupiti na snagu do kraja 2009. godine, a prema nekim informacijama najkasnije na jesen, u sve parnične sporove koje vode gospodarski subjekti uvest će se sudska kampanja kojom se popularizira mirenje. To znači da će se sukobljene strane, nakon tužbe kojom jedna traži da se sudskim putem razriješiti spor i prije početka rasprave, biti na sudu vrlo detaljno informirane o alternativnom modelu rješenja njihovog spora.

Sudska kampanja
Popularizacija mirenja postat će prvi radni zadatak svakog parničnog suca i u svim građanskim predmetima, a kampanja bi trebala u sljedećih nekoliko godina dovesti do velikih rezultata. Vrlo često, a ne više sporadično, sklapale bi se nagobe mirenjem na sudu ili izvan suda što znači pred raznim centrima za mirenje od koji je najstariji onaj pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Računa se da će to imati i neizravan efekt na popravljanje “krvne slike” kod sudskih nagodbi koje su u Hrvatskoj postale potpuno beznačajne. Riječ je o ključnoj izmjeni pravila sudskog ponašanja kad je u pitanju sustav mirenja kojom će se Hrvatska uskladiti s posljednjom direktivom EU iz područja mirenja. Provodi se i nakon što se uvidjelo da nije došlo do porasta mirenja unatoč promjenama Zakona o parničnom postupku. Preko pola godine u primjeni je rješenje da se mirenje može provesti u bilo kojoj fazi postupka, pa tako i pred Vrhovnim sudom, no unatoč tome mirenja su zamrla, kažu iskusni suci miritelji. Prevladavajući je razlog demotiviranost sudaca da predmete u radu, pogodne za mirenja, daju drugim sucima koji će ih kao izmiritelji lako riješiti. Tako gube dio norme jer nisu izjednačeni bodovi koje imaju predmeti riješeni nagodbom u mirenju s onima koje presude, pa se mirenja i sucima slabije isplate, a onima koji ih upućuju iz svoje referade baš se nikako ne isplate. No, zakonski će se riješiti poticaji za suce, pa se ne očekuju s te strane blokade brzom razvoju mirenja, a pripreme su započele i u Hrvatskoj odvjetničkoj komori organizacijom internacionalnog skupa. Tako će sljedećeg ponedjeljka u Zagrebu poručiti je li mirenje i pregovaranje prijetnja ili poslovna prilika za odvjetnike, a stajalište sudstva iznijet će predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin.

Registar miritelja
Neslužbeno se priča o neraspoloženju prema jačanju mirenja kod mnogih konzervativnih sudaca koje zanima suđenje, ali ne i mirenje. To će biti najveći izazov za samo Ministarstva budući je njihov cilj profesionalizacija izmiritelja, a tome će prethoditi formiranje registra miritelja, edukacija, izdavanje akreditacija i donošenje kodeksa. Prema stateškoj studiji razvoja mirenja koju je Vlada upravo prihvatila, Hrvatska neće uvesti obvezni koncept mirenja. On obvezuje na mirenje prije parnice, a ima stopu nagodbi do 60 posto. Prihvaćen je model dobrovoljnog mirenja, gdje se uspjeh kreće od 50 do 75 posto, kažu međunarodna istraživanja.

Raskorak s Europom

Samo 3 posto nagodbi
U Hrvatskoj je praktički mrtav institut sudskih nagodbi. Svega se tri posto sporova rješava sudskom nagodbom, dok je europski prosjek znatno viši, a u Finskoj udio sudskih nagodbi iznosi 20-ak posto. No, očekuje se da će se to promjeniti i da će novine Zakona o mirenju potaknuti i porast sudskih nagodbi. Procijenuje se opcija da između 30 i 60 tisuća parnica godišnje završe sudskom nagodbom, no koliki će biti učinak takve opcije ovisit će o tome kako će hrvatsko sudstvo prihvatiti koncept razvoja mirenja u parnicama.

Komentirajte prvi

New Report

Close