Stvaranjem sinergije do hrvatske energije

Prema relevantnim izračunima, Hrvatska do 2030. godine može imati 2000 MW dobivenih iz energije vjetra i 2000 MW iz energije sunca/Fotolia Prema relevantnim izračunima, Hrvatska do 2030. godine može imati 2000 MW dobivenih iz energije vjetra i 2000 MW iz energije sunca/Fotolia

Što prije moramo uvesti sustav proizvodnje električne energije na mjestu potrošnje kroz decentraliziran razvoj mikrosolara, poručuje Maja Pokrovac.

Kakva nas budućnost čeka? Prema jednom od najcjenjenijih svjetskih futurista, stručnjaka za globalne trendove i inovacije, Marku Stevensonu, na nju će značajno utjecati i tehnologija obnovljivih izvora energije. "Ono najzanimljivije što bi obnovljivi izvori energije mogli donijeti u budućnosti je da će, s obzirom na to da ih distribuira priroda, biti mnogo više energije koju će generirati mala poduzeća, farme, škole, a ne više velike korporacije. Kada se tom energijom krene trgovati putem 'energetskog interneta', promijenit će se cijela dinamika moći u svijetu."

Tako Stevenson vidi globalnu budućnost. A gdje je u takvoj budućnosti mjesto Hrvatske? Pogledamo li gdje se, prema prošlogodišnjim podacima, nalazila u iskorištenosti potencijala sunca za proizvodnju električne energije i koju količinu svojih energetskih potreba tako zadovoljava, Hrvatska nedvojbeno zaostaje za mnogim zemljama Europske unije. Posebice za energetski visokorazvijenima, kao što su Bugarska, Rumunjska, Grčka i Italija. Uz pretpostavku da Hrvatska svake sljedeće godine izgradi 50 MW sunčanih elektrana, tek će 2030. na ljestvici zauzeti mjesto na kojem je Bugarska bila 2017. godine. Zašto je to tako?

Zakonodavstvo koči projekte
Od 531 milijun eura iz europskih fondova, namijenjenih za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, iskoristili smo tek par postotaka. Kako takvim pristupom širiti korištenje obnovljivih izvora energije - omogućiti građanima, poduzetnicima, poljoprivrednicima, turističkim iznajmljivačima da na svojim krovovima imaju solarne panele za proizvodnju električne energije iz najdostupnijeg obnovljivog izvora - sunca?  Osim što nismo iskoristili novac koji nam je namijenjen, imamo i najveći trošak kapitala u jugoistočnoj Europi što demotivira razvijanje i realizaciju novih projekata u Hrvatskoj.  Zainteresiranim investitorima ne pomaže ni postojeći zakonodavni okvir - već dvije godine nemamo ni jedan podzakonski akt koji bi omogućio pokretanje projekata u području obnovljivih izvora energije.

 

100 tisuća

mikrosolara čiji ugradnju predlažu poduzetnici već četiri godine su na čekanju

Kako uz toliko prepreka ići naprijed? Jednostavno - manje pričati, a više raditi. Usmjeriti se ka neupitnim dobrobitima obnovljivih izvora energije i već danas krenuti s konkretnim koracima. Stalno gledamo i citiramo primjere dobre prakse iz drugih zemalja. No, niti ih kopiramo, niti kreiramo vlastite. Prijedlozi postoje, ali se ne provode. Tako poduzetnici već zadnje četiri godine predlažu projekt ugradnje 100.000 mikro solara za poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike i turističke iznajmljivače - kako bi smanjili svoje troškove i povećali konkurentnost.

Ovaj projekt otvorio bi priliku za tisuće radnih mjesta u lokalnim zajednicama - pojavili bi se poduzetnici koji bi nudili tehnička i tehnološka rješenja. Bila bi to izvrsna prilika i za HEP da kroz jedinstvenu virtualnu inteligentnu prosumer mrežu otvori i zadrži tržište potrošača, uključujući i građane, a pomaže i uravnoteženju cijelog elektroenergetskog sustava. No, realizacija još čeka...

Izračuni profesora s Fakulteta strojarstva i brodogradnje jasno pokazuju da Hrvatska do 2030. godine može imati 2000 MW dobivenih iz energije vjetra i 2000 MW iz energije sunca. Da bismo dostigli taj cilj, krajnje je vrijeme da napravimo registar energetskih investicija iz obnovljivih izvora koji su, imajući na umu kriterije zaštite okoliša, izvedivi u Hrvatskoj i takve projekte ponudimo investitorima. 

Razviti energetsko poduzetništvo
Zamislite da identificiramo energetske potencijale svih krovova u Hrvatskoj te, zajedno s jedinicama lokalnih zajednica kroz ESCO model, stavljanjem krovnih fotonapona (zašto ne onih domaće proizvodnje) pokrijemo troškove električne energije za javnu rasvjetu. Kolika bi to financijska sredstva oslobodilo lokalnim proračunima za ulaganje u razvoj lokalne ekonomije i povećanja kvalitete života i standarda stanovništva!

 

531 milijun

eura na raspolaganju je iz EU fondova za energetsku učinkovitost i OIE

A kako bi tek sinergijski djelovalo pokretanje novih poslovnih modela u energetici - energetsko poduzetništvo koje do sada uopće nismo razvili, javno-privatni modeli financiranja u koje se i građani mogu uključiti svojom štednjom, razvoj energetsko-poduzetničkih zona gdje domaća energija industriji može osigurati struju, toplinu i hlađenje, te modeli kombiniranja obnovljivih izvora energije i (bio)plinskih postrojenja... Naši su potencijali zaista veliki!  Sve uspješne zemlje su u ostvarivanju svojih energetskih potencijala prošle isti put. Krenule su potičući domaću proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, a danas, kao rezultat takvog ulaganja, imaju energetski višak. Danas im je jeftino proizvedena energija postala unosan izvozni, a nama vrlo skup uvozni proizvod. Trenutno plaćamo njegovu visoku cijenu jer smo propustili i sami ulagati u vlastite projekte obnovljivih izvora. 

Ravnomjeran regionalni razvoj
Jedini način da to konačno učinimo uključuje sinergijsko djelovanje, jasnu političku viziju, transparentno komuniciranje i javne politike što obnovljivi izvori energije znače za industriju i građane te općedruštveni dogovor da energetska budućnost Hrvatske može i mora biti u obnovljivim izvorima energije. Ne znam zašto se bojimo takvog zajedničkog djelovanja. Imamo mogućnost ravnomjerno i regionalno razvijati domaće resurse - s bioplinom i biomasom u Slavoniji, suncem na otocima, a uz njega i vjetrom u Dalmaciji, kroz nove projekte geotermalne energije, ali i energetske kulture koje možemo zasaditi na svim nepoljoprivrednim površinama i time osigurati sirovinu za industriju, proizvodnju toplinske ili električne energije.

Što prije moramo uvesti sustav proizvodnje električne energije na mjestu potrošnje kroz decentraliziran razvoj mikrosolara. To će snažno djelovati i na razvoj elektromobilnosti, i na virtualnu mrežu punionica, a može imati i funkciju osiguranja dodatnih kapaciteta za pružanje usluge uravnoteženja i balansiranje cijele elektroenergetske mreže. I na kraju, odgovor na pitanje s početka - kakva nas budućnost čeka? Onakva kakvu danas stvaramo. Zašto ne - stvaranjem sinergije do hrvatske energije?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve