Stvaranje regionalne ‘total beverage’ kompanije i te kako ima smisla

Autor: Saša Paparella , 21. srpanj 2015. u 22:00
Badel je ranije pokušavao kupiti jedan drugi makedonski vinar

Kako bi mogli parirati sve oštrijim zahtjevima trgovačkih lanaca, počeli su se povezivati distributeri i proizvođači pića.

Makedonski poduzetnik Svetozar Janevski, vlasnik vinarije Tikveš, u intervjuu Poslovnom dnevniku potvrdio je da želi kupiti zagrebački Badel 1862, kako bi te dvije kompanije spojio s Beogradskom industrijom piva (Bip) u "velikog svjetskog igrača na tržištu pića", "total beverage" kompaniju koja proizvodi pivo, vino i žestoka pića.  

 

21milijun

eura prihod je vinarije Tikveš u 2014.

Stožerna tvrtka uspješnoga makedonskog poduzetnika Tikveš posljednjih deset godina ima prosječan rast prihoda od pet posto godišnje. Vinarija iz Kavadaraca lani je imala prihode od 21 milijun eura i poslovala je s dobiti.  A što o povezivanju regionalnih proizvođača pića misli struka?   "Takav potez na malim i padajućim tržištima ima smisla. Uostalom, nešto slično već rade multinalcionalke, tako, primjerice, Coca-Cola u Srbiji distribuira pivo", kaže konzultant Drago Munjiza.

 

Munjiza

Trgovcima također odgovara da pregovaraju sa samo jednim dobavljačem

"Veliki trgovački lanci udružuju se i postavljaju sve veće zahtjeve prema dobavljačima. Time stječu veću pregovaračku moć, što onda motivira i dobavljače na okrupnjavanje. Uostalom, i trgovcima odgovara da imaju samo jednog partnera. Sve je to slično pozicionirana roba koja ide istim kupcima u Horeca kanalu i sve se može voziti istim kamionom na jedno prodajno mjesto. Usto, u potrošnji piva velike su sezonske oscilacije, kad prođe ljeto, imate devet mjeseci praznog hoda i dobro je ako se kamioni tada mogu popuniti nekim drugim pićima", dodaje Munjiza. Želja makedonskog poduzetnika podsjeća na zamisao nekadašnjeg direktora i važnog dioničara Badela Ante Perkovića, koji je također imao ambiciozne planove o širenju Badela i izvan segmenta žestokih pića, pa su se počeli ozbiljnije baviti vinom, vodom i sokovima.

 

38,6milijuna

eura bio je lanjski prihod Badela 1862

Perković nam nije želio komentirati sadašnja nastojanja Janevskog da stvori veliku kompaniju koja bi obuhvatila cijeli niz proizvođača pića jer ga, kako nam je rekao, u tome priječi potpisani ugovor. Perković je, naime, prije tri mjeseca, a nakon dugogodišnjeg natezanja, državi prodao svoj vlasnički udjel, no pritom se očito i obvezao da više neće javno istupati o kompaniji. Nije Janevski prvi Makedonac koji preko Badela želi stvoriti regionalnu kompaniju.

 

10,7milijuna

eura uprihodio je lani beogradski Bip

I Zorančo Mitrovski, vlasnik Ezimita, koji je s 30 milijuna litara godišnje najveći izvoznik makedonskih vina, a ima godišnji prihod od 30 milijuna eura, pokušao je 2013. kupiti Badel, no nije uspio. U intervjuu koji je prije nekoliko mjeseci dao Poslovnom dnevniku Mitrovski je rekao: "Htjeli smo ući u priču koja bi povezala hrvatska i makedonska vina s jednim velikim hrvatskim brendom. No, rečeno nam je da ne moramo gajiti iluzije jer bi Badel trebala kupiti hrvatska, a na strana firma". Hrvatska je strana, čini se, u međuvremenu ublažila ksenofobični stav, što ideju o stvaranju velike regionalne kompanije čini mogućom.      

Komentirajte prvi

New Report

Close