Stvaramo portfelj inovativnih projekata, već nas obilaze češki i rumunjski fondovi

Dijana Bezjak/Petar Glebov/PIXSELL Dijana Bezjak/Petar Glebov/PIXSELL

Javni poziv tvrtkama za prijavu projektnih prijedloga za EU fondove ćemo držati stalno otvoren.

Desetak sretnika može računati da će dobiti prve velike bespovratne potpore za poduzetnike iz strukturnog fonda EU, za što će biti raspisan natječaj već u srpnju. Ukupno se radi o 30 milijuna eura, a najmanja vrijednost projekta mora biti milijun eura. Za iduću godinu Ministarstvo poduzetništva i obrta cilja na daleko veći iznos grantova - oko 200 milijuna eura, kaže Dijana Bezjak, pomoćnica ministra. U razgovoru otkriva da pripremaju i poseban portfelj inovativnih projekata koji će biti predstavljen u lipnju, a zanimanje za takav portfelj već su iskazali investicijski fondovi iz Češke i Rumunjske.   

Što je bitno da poduzetnici znaju za prvi natječaj za europske strukturne fondove? 
Bitno je da počnu pripremati projekte. Pružit ćemo im tehničku pomoć, ali se trebaju javiti do kraja lipnja na javni poziv za pripremu projektnih prijedloga kako bi dobili besplatnu pomoć konzultanata. Te savjetodavne usluge će se financirati iz IPA-e, u vrijednosti 500 tisuća eura. Sam natječaj za grant shemu će biti raspisan u srpnju, bit će otvoren tri mjeseca i to vrijeme treba iskoristiti da se prijave dobro naprave i da provedba ide bez problema. Ideja, naime, ima dovoljno, ali nema i dovoljno zrelih projekata. Prednost će imati oni koji već imaju spremnu tehničku dokumentaciju i riješene vlasničke odnose. Ako su u pitanju infrastrukturni projekti, ako se gradi neki proizvodni pogon ili hotel, ili se renovira, gradi bazen ili wellness radi dobivanja više zvjezdica, konzultanti će im pregledati i doraditi studije izvodljivosti, izraditi analize troškova i koristi, revidirati i ažurirati tehnički dio projektne dokumentacije... Tako će poduzetnici, čim potpišu ugovor o grantu, moći krenuti u realizaciju i tražiti izvođače. 

 

200milijuna

eura EU potpora za poduzetnike očekuje se 2014.

To će morati raditi po pravilima javne nabave. Očekujete li probleme? 
Upravo zato i pružamo tehničku pomoć da izbjegnemo probleme. Javna nabava je obavezna i tvrtke koje će potpisati ugovore o grantovima moraju poštivati pravila hrvatskog Zakona o javnoj nabavi, koji je posve prilagođem europskom acquisu. U suprotnom će Ministarstvo poduzetništva i obrta morati vratiti dodijeljeni novac u EU proračun, a tvrtke tužiti sudu radi naplate. 

Kada će biti spremni ugovori za te grantove? Potpore iz fonda IPA poduzetnici čekaju već godinu i pol.   
Očekujemo da će to biti u veljači ili ožujku iduće godine, što znači da će tada biti isplaćen i prvi dio potpora, u vrijednosti 20-30 posto, što je tzv. predfinanciranje. Nadamo se da će se potpore nakon toga isplaćivati, sukladno troškovima i računima, svaka tri mjeseca, a po završetku projekta slijedi zadnjih 20-30 posto.   

Sada će novac dobiti tek 10-ak tvrtki. Kada će priliku dobiti ostali, kakav je plan?  
Ovo je tek prva faza. Javni poziv tvrtkama za prijavu projektnih prijedloga ćemo držati stalno otvoren, kako bi se pripremili za razdoblje 2014.-2020. godine. O tome su tek počeli pregovori s Europskom komisijom, no bitno nam je da imamo zalihu projekata. Ako, recimo, imamo u zalihi projekte vrijedne 200 milijuna eura, onda imamo opravdanje zašto tražimo iz EU fondova 100 milijuna eura, budući da potpore iznose 50 posto vrijednosti projekta. Proizvodnja i turizam će sigurno ostati kao sektori koji će dobivati potpore, a bit će i drugih horizontalnih potpora, za što ćemo javni poziv za iskaz interesa prilagoditi najesen, kad se programiranje privede kraju. 

Ne kasni li programiranje za to razdoblje? U EU ulazimo za mjesec i pol dana.  
Pa, ne. Europski parlament je odbio financijsku omotnicu za razdoblje 2014.-2020. koju je podnijela Europska komisija, tako da smo u istoj situaciji kao i sve druge države članice u EU. Nije usvojena financijska omotnica, a sve zemlje će se morati pridržavati nove, pojednostavljene procedure za korištenje sredstava i morat će potpisati partnerski ugovor s Komisijom, gdje će pisati koliko će novca biti namijenjeno za koje ciljeve, koji su operativni programi i najveći projekti predviđeni, a na kraju su navedeni i makroekonomski uvjeti za pravo korištenja novca iz fondova. Što se Hrvatske tiče, nacrt partnerskog ugovora će biti gotov do kraja godine, a potpisivanje tek iduće. No, treba reći da to ne znači da ove i iduće godine neće u Hrvatskoj biti novca iz europskih fondova. Mi sada tek trošimo novac iz IPA-e za 2010. godinu, iduće godine ćemo trošiti alokacije za 2011. i 2012. godinu itd. Kako IPA traje do kraja lipnja, dakle do ulaska u EU, to znači da ćemo taj novac trošiti sve do kraja 2016. godine.         

Što je s manjim grantovima? Malo tvrtki ima snagu za projekte teže od milijun eura. 
Upravo pripremamo jednu manju grant shemu, gdje se može dobiti do 200 tisuća eura za uvođenje naprednih IT sustava za upravljanje poduzećima. To će vjerojatno ići u rujnu. Sličnih će shema biti još, a bit će ih i kroz Poduzetnički impuls koji je već prilagođen europskim pravilima. 

Znači Poduzetnički impuls ostaje i kad uđemo u EU? 
Ostaje, ali možda promijeni ime u Europski impuls. No, što će točno biti i s koliko će novca raspolagati, tek ćemo vidjeti. To ovisi o državnom proračunu za 2014. godinu i operativnim programima za EU fondove, budući da Hrvatska mora sa 15 posto sufinancirati projekte koji koriste EU fondove.Pitanje je, dakle, koliko će nam novca ostati nakon toga za Poduzetnički impuls u proračunu. Definitivno će ostati potpore za fondove za gospodarsku suradnju i promidžbu poduzetništva i slično. No, svi programi Poduzetničkog impulsa koji su kompatibilni s europskim fondovima, bit će prebačeni na EU sufinanciranje. 

Kolike bi ukupno mogle biti bespovratne potpore poduzetnicima preko EU fondova idućih godina? 
Računamo na oko 200 milijuna eura godišnje iz EU, što znači da bismo mi morali sufinancirati još skoro 50 milijuna eura. A cijeli Poduzetnički impuls je sada vrijedan 189 milijuna kuna za bespovratne potpore.     

Mikro tvrtke uglavnom neće moći dobivati EU novac nego je za njih predviđeno tzv. mikrofinanciranje. Što to konkretno znači? 
To su financijski instrumenti po principu kredita, mikrofinanciranje za samozapošljavanje, i odredili smo ih kao jedan od prioriteta u razdoblju 2014.-2020., ali alokacije još nisu određene. To ovisi o pregovorima s Europskom komisijom, no sigurna sam da će zahtjev proći budući da se radi o pristupu koji Komisija gura. To su zapravo revolving fondovi, odnosno krediti koji se moraju vratiti u roku nekoliko godina. 

Kakvo je 'prolazno vrijeme' Impulsa? 
Interes je velik, projekti su dobri i jako je mala stopa odbijanja. Od onih koji su prošli administrativnu provjeru i ušli u ocjenjivanje, možda svaki deseti bude odbijen zbog nedovoljnog broja bodova. Imali smo za promociju 24 info radionice i u svakom gradu je bilo 100 do 150 poduzetnika. I iako je inicijalno bilo izraženo dosta straha oko sposobnosti malih poduzetnika da pripreme zahtjevne projektne prijave, mi smo i više nego zadovoljni i s kvalitetom i brojem pristiglih prijava. 

U neke mjere ste uključili i poslovne anđele iz udruge CRANE. Kako to ide? Hoćete li organizirati 'pitchanje' projekata? 
To smo učinili za mjeru B3, za inovativno poduzetništvo, kako bismo pripremili projekte za razne financijske instrumente EU - od mikrokreditiranja do jamstava, ali i za strane privatne investitore, odnosno za venture kapital fondove. CRANE neće sudjelovati u samom ocjenjivanju projekata nego tek u finalu, sjedit će u žiriju s predstavnicima Hamaga i Bicra, jer će 20-ak najboljih pred njima prezentirati svoje projekte. Očekujemo da bi to predstavljanje bilo javno, u velikoj kino dvorani Ministarstva, a planiramo ga održati u lipnju. I za taj javni nastup će finalisti dobivati dodatne bodove. Mladi poduzetnici će tako sticati iskustvo, a preko CRANE-a želimo i doprijeti do startup zajednice, da mladi poduzetnici saznaju za prilike u Impulsu i prijave se, jer poslovni anđeli s njima imaju kontakte. Mi ćemo im dati potporu razvoj poslovnog koncepta, za patent, tako da projekti budu spremni za komercijalizaciju. Ideja je da tako stvorimo portfelj koji ćemo potom pratiti preko EU fondova, ali će se u njih uključiti i strani investitori kojima ćemo ih moći nuditi. Tu su kod nas u Ministarstvu već bili jedan češki i rumunjski investicijski fond i zanimaju ih gotovi projekti, konkretno naš investicijski portfolio. 

Grade na Kajzerici, planiraju i na velesajmu 

Ministar Maras je najavio da će se na Zagrebačkom velesajmu graditi veliki tehnološki park Nikola Tesla. Financiranje će biti iz EU fondova? 
To je još ideja u začecima, da se napravi inkubator za startupe od neiskorištenih hala na velesajmu, i tek treba krenuti s izradom tehničke dokumentacije, ali sve ovisi o suradnji koju očekujemo s Gradom Zagrebom. Procjenjujemo da bi se vrijednost projekta kretala oko 30 milijuna eura. Za tehničku dokumentaciju bi nam trebalo oko dva milijuna eura, za što treba naći novac, kako bi projekt uopće mogao aplicirati za EU fondove.   

Planirate i gradnju zgrade za Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe, SEECEL, na zagrebačkoj Kajzerici. O čemu se pak tu radi? 
Da, gradit ćemo iduće godine zgradu za SEECEL na Kajzerici, a potpisali smo ugovor o pravu građenja s Gradom Zagrebom. Sada je u tijeku arhitektonski natječaj, biramo idejno rješenje. Tu bi se dolazilo obučavati nastavničko osoblje iz cijele regije - zasad je u projekt uključeno osam zemalja - za nastavu o poduzetništvu. No, cilj je ambiciozan, da to postane europska agencija za poduzetničko učenje. Očekujemo za zgradu novac iz EU, u iznosu od 26 milijuna eura, ali ćemo još morati dići i kredit od Europske investicijske banke (EIB-a) u iznosu 4 milijuna eura za nacionalno sufinanciranje. Sam SEECEL je osnovan kao institucija 2009. godine, a sufinancira se iz IPA sredstava.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve