Rasprava o mjerama iz Strategije reforme pravosuđa koja je vođena gotovo četiri sata na Okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti potvrdila je ispravnim paket Vladinih mjera na kojem se temelji daljnji tijek pravosudne reforme. Nakon što je i posljednje izvješće Europske komisije pokazalo napredak Hrvatske na tom području, novo priznanje od struke i akademske zajednice ministrici pravosuđa Vesni Škare-Ožbolt stiže u odlučujućem trenutku za ključnu fazu od koje, kako upućeni procjenjuju, i ovisi uspjeh reforme pravosuđa. Dojam je s tog skupa da ni niz dodatnih prijedloga koji su i izneseni da bi podržali Stategiju nije poremetio osnovni ton davanja generalne podrške Vladinom paketu mjera.
To bi trebalo olakšati vrlo težak posao koji predstoji u vezi s raščišćavanjem ključnih problema u sudstvu – kadrova, kvalitete i ažurnosti rada te mreže i broja sudova. I skup je pokazao da treba očekivati kako će s jačanjem reforme rasti otpori pojedinih dijelova sudbenog aparata prema, primjerice, racionalizaciji sudačke mreže ili mjerama koje se uvode radi osiguranja kvalitete i ažurnog rada sudaca (pravosudna inspekcija, nova okvirna mjerila za sudačke norme). Ni predsjednik Vrhovnog suda RH Branko Hrvatin još nije dao “zeleno svjetlo” uvođenju plaćenoga prekovremenog rada za rješavanje parničnih zaostataka, a mnogi se čelnici sudova protive tom honoriranju.

Elektronička oprema
Hrvatin je zadužio sve suce županijskih sudova da se prihvate rješavanja zaostataka (prva kontrolna točka bit će u travnju 2006.), a nekoliko tisuća predmeta kani prenijeti sa Županijskih sudova u Splitu, Velikoj Gorici i Zlataru na manje opterećene sudove.
Predstavljajući u 2006. tri glavna reformska zadatka i mjere kojima ih kani ostvariti – to je svođenje na nulu milijunskog broja sudskih zaostataka, skraćivanje trajanja sudskih postupaka te racionalizaciju strukture i organizacije sudstva, ministrica pravosuđa naišla je na jednodušnu podršku kada je najavila kako 2006. uvodi elektronsku dostavu na svim Trgovačkim sudovima te elektronsku oglasnu ploču na Općinskim sudovima koji će svi biti elektronički opremljeni do kraja 2005. Pohvaljen je i novi Akcijski plan njezina resora za rješavanje pola milijuna zaostataka u ovrhama koji je, prema riječima Škare-Ožbolt, već smanjio broj ovršnih zaostataka za nevjerojatnih 100.000 pedmeta, a do kraja 2006. tako bi riješili 90 posto svih ovršnih zaostataka.
No kako je istaknuo profesor Mihajlo Dika, iako Strategija pokazuje da se više ne drže fige u džepu, uspjeh reforme pretpostavlja da država reformira svoju procesnu poziciju kao tužene stranke protiv koje se godišnje vodi 100.000 parnica i država ih redovito gubi.
“Kako predmeti u kojima je država tužena angažira rad oko 150 sudaca i 150 državnih odvjetnika, a svaki stoji oko pola milijuna kuna godišnje, to znači da u tom segmentu objesno parničenje državu stoji oko 150 milijuna godišnje. K tome, na 7 milijardi kuna vrijednosti sporova u kojima je država tužena treba platiti i kamate, a između 300 i 500 milijuna kuna država plaća godišnje odvjetnicima za zastupanje. To je dobro za odvjetnike, ali ne i za državu koja tako rasipa novac”, objasnio je Dika koji je upozorio da postoji čak 7000 ovršnih presuda protiv države koje se ne mogu naplatiti iako je riječ o pravomoćnim presudama.

Prevelik broj sudova
Polemiziralo se i glede najave da će početkom 2006. krenuti pilot-projekt spajanja pojedinih općinskih i prekršajnih sudova (zbog velikog broja predmeta neznatne vrijendosti) što je prvi korak u racionalizaciji broja sudova. Naime, Škare-Ožbolt je postojećih 266 sudova ocijenila neefikasnom i skupom mrežom koju treba racionalizirati.
“To je prevelik i neodgovarajući broj sudova u odnosu na broj stanovnika i veličinu teritorija”, kazala je ministrica.
Akademik Jakša Barbić zauzeo se da se u sklopu racionalizacije broja sudova postojeća mreža od 13 Trgovačkih sudova svede na četiri jaka Trgovačka suda te je predložio Ministarstvu pravosuđa da ga u tom kresanju nepotrebnih trgovačkih sudova rukovode kriteriji broja upisanih subjekata i obrtnika te broj parnica koje su u tijeku. Očekivano se tome suprostavio predsjednik Visokoga trgovačkog suda Miroslav Blažević koji je naveo velike rezultate Trgovačkih sudova u Dubrovniku i Splitu koji su navodno riješili usko grlo Trgovačkog suda u Splitu.