Hrvatski stručnjaci slažu se da postoji premalo istraživanja o mogućim posljedicama eksploatacije nafte u hrvatskom dijelu Jadrana, no na tribini svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, održanoj u petak, iznijeli su podijeljena mišljenja o tome udaljuje li to Hrvatsku od njezinih klimatskih i održivih ciljeva.

Dok energetičarka iz WWF Adria Petra Remeta smatra da Hrvatska time odustaje od borbe protiv klimatskih promjena, profesorica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar misli suprotno, predsjednica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) Maja Božičević Vrhovčak odgovara "ni jedno ni drugo", a oceanograf s Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta u Zagrebu Mirko Orlić kaže da – ne zna.

Remeta upozorava da se Hrvatska obvezala na ograničavanje emisija stakleničkih plinova u borbi protiv klimatskih promjena i izradu Strategije razvoja niskougljičnog gospodarstva. Stoga plan istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu pokazuje kako Hrvatska ne samo da odustaje od borbe protiv klimatskih promjena, već i doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova.

Daria Karasalihović Sedlar smatra da se vađenjem ugljikovodika iz Jadrana neće povećati otpuštanje stakleničkih plinova, nego će se smanjiti hrvatska energetska ovisnost.

Eksploataciji nafte i plina u Jadranu prethode istražni radovi kako bi se potvrdile rezerve i njihova ekonomska isplativost, a pri samoj eksploataciji treba se držati strogih tehnoloških standarda i propisanih mjera zaštite okoliša, kaže ona.

Maja Božičević Vrhovčak upozorava da održivi razvoj ima tri stupa – gospodarski, društveni i okolišni, crpljenje nafte moglo bi naštetiti okolišnom stupu, a Vlada nije predstavila koje pozitivne ekonomsko-socijalne dobrobiti očekuje od tog procesa.

Koliko i kakva nova radna mjesta očekuje, koje gospodarske grane će pridobiti, i možda najvažnije pitanje – tko i koliko će zaraditi od eksploatacije nafte, nije poznato hrvatskoj javnosti, zaključila je direktorica DOOR-a dodavši kako treba omogućiti građanima da sudjeluju u odlučivanju o tom i sličnim projektima.

Za bilo kakvu ozbiljnu odluku najprije bi valjalo provesti pomnu analizu koristi koje projekt donosi Hrvatskoj, kao i rizika kojima projekt izlaže ekosustav Jadranskog mora, smatra Mirko Orlić. Sve odluke bez toga počivaju na osjećaju, a ne na računu.

Ako želite afirmirati vaše stajalište da projekt udaljava Hrvatsku od održivog razvoja, prihvatite se brojki, kazao je Orlić i predložio WWF-u da također napravi trodimenzionalnu računalnu simulaciju posljedica koje bi nastale izlijevanjem 600.000 tona nafte.

Remeta je odgovorila da je plan eksploatacije nafte iz Jadrana ideja ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, pa se nada da će i "otići" s odlaskom Vrdoljaka s te funkcije.

WWF je kao dio koalicije "SOS za Jadran" povezao akciju "Sat za Planet Zemlju" u kojemu je naglasak na klimatskim promjenama te procesu dekarbonizacije globalne ekonomije i društva, s planiranom eksploatacijom nafte u Jadranu.