Stranci kupuju poljoprivredno zemljište, u Slavoniji traženije od građevinskog

Ukinuto je posredovanje Agencije, a zabrana prodaje oranica stranim državljanima već se zaobilazi

Na poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu država više ne polaže pravo prvokupa, vlasnici će oranicama moći trgovati samostalno kao i sa svakom drugom nekretninom. Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje je Vlada usvojila uvažavajući rješenje Ustavnog suda i poslala Saboru u hitnu proceduru, osim drastičnog snižavanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta koje se prije usvajanja zakona nalazilo izvan građevinskog područja sa 100 na 10 posto ukidaju i obvezu posredovanja Agencije za poljoprivredno zemljište u prodaji privatnih oranica.

Povoljne cijene
Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj još su iznimno povoljne, nekoliko puta niže od onih u Europskoj uniji. Prema podacima agencija koje trguju zemljištem u Slavoniji i Baranji, najskuplji hektar oranica cijeni se 10.000 eura, no najčešće je riječ o rasponu od tri do osam tisuća eura za hektar. U Lici se pak hektar poljoprivrednog zemljišta može kupiti i za manje od 3000 eura. Prosječna cijena u EU iznosi oko 20.000 eura za hektar, a u zapadnim zemljama i znatno više. No tamo je mahom riječ o uređenim i okrupnjenim parcelama kakvih kod nas gotovo i nema u prodaji. Iako je poljoprivreda u Hrvatskoj podcijenjena i uglavnom se gleda kroz prizmu traktorskih prosvjeda seljaka, ta je djelatnost globalno okarakterizirana kao jedan od sektora s golemim potencijalom. S obzirom na izvjesne rokove ulaska Hrvatske u EU, mnogi pokušavaju uhvatiti dobre pozicije većim površinama poljoprivrednog zemljišta. Prodaja nekretnina strancima, pa tako i poljoprivrednog zemljišta, svih ovih godina bila je pod posebnim režimom, a kroz poglavlje o slobodnom kretanju kapitala Hrvatska je od EU izborila odgodu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima kroz razdoblje sedam plus dvije godine. Međutim, i dosadašnjoj zabrani zainteresirani su doskočili osnivanjem tvrtki preko kojih su oranice kupovali, angažirajući agencije za nekretnine ili odvjetničke urede. Drago Pletikosić iz osječke agencije Arka pozdravlja brisanje posredovanja Agencije pri prodaji oranica.

Ima i mešetarenja
“Kriza je usporila tržište, no stranci se i dalje interesiraju, ima dosta upita. U ovom trenutku u Slavoniji je traženije poljoprivredno nego građevinsko zemljište”, kaže. Iako je zakon pojeftinio prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, on ne očekuje velike špekulacije s oranicama. “Neki kupuju jer doista žele okrupnjeti površine i baviti se agrarom, dok drugi jeftino kupuju i čekaju bolja vremena za prodaju, računaju cijene će rasti”, zaključuje Pletikosić. Ivan Bižanović, vlasnik Lika nekretnina i jedan od podnositelja ustavne tužbe na još važeći zakon, također potvrđuje da stranci kupuju unatoč formalnoj zabrani. “Isključivo je kriza uzrok pada prometa. Lika ima problem preusitnjenih parcela, nema u ponudi velike površine kao u Slavoniji. Kupaca nema previše, ni stranih ni domaćih. Više se traži građevinsko zemljište u gradovima premda je potražnja pala u obje skupine”, kaže.

Što se promijenilo

Poskupljuje prenamjena oranica izvan građevinske zone, za osobito vrijedne i vrijedne naknada je 10% te 5% za ostale
Visina naknade za prenamjenu izračunavat će se ne po prosječnoj već prema tržišnoj cijeni
Prenamjenu ne plaća vlasnik ako na svom gospodarstvu prerađuje i prodaje poljoprivredne proizvode
Da se izbjegne ‘pumpanje’ cijena pri prodaji državnih oranica, pobjeđuje prvi s liste prioritetnih korisnika prihvati li najvišu izlicitiranu cijenu u toj skupini
Zabranjuje se usitnjavanje komasiranih i arondiranih površina u državnom vlasništvu, ne mogu se prodavati, već dati u zakup
Tko je kupnju državnih oranica plaćao jednokratno, imao je popust 20%, no 10 godina nije ih smio prodati, sada može, ali samo Agenciji
Lokalna vlast mogla je državne oranice prodati izravnom pogodbom ako je bilo riječi o interesu RH. Više ne može, ovlast je prenesena Vladinu povjerenstvu za upravljanje državnom imovinom

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!