Nakon što ove godine prizemlji uz pad od šest posto, hrvatsko gospodarstvo ni sljedeće se godine ne treba nadati značajnijem oporavku pa bi pad BDP-a mogao iznositi oko dva posto, procjena je Odjela za ekonomska istraživanja Hypo Alpe-Adria banke. Osvrćući se na stanje javnih financija, uz relativno pesimistične prognoze kretanja BDP-a, glavni ekonomist HAAB-a Hrvoje Stojić smatra da je potrebno promijeniti postojeći porezni sustav zbog čije je orjentira na poreze na potrošnju punjenje državne blagajne previše volatilno.

“Postojeći sustav previše je ovisan o porezima na potrošnju koji su osjetljivi na ekonomske cikuse pa se zato i proračun slabije puni u vremenu smanjenja osobne potrošnje. Proračunske prihode trebalo bi stabilizirati uvođenjem imovinskih poreza i koncesija”, objašnjava Stojić. Ključ ideje imovinskih poreza jest da oni ne ovise direktno o konjunkturi, za razliku od PDV-a koji je direktno zavisan o potrošnji. Prema Stojiću, državna bi se blagajna nogla ustabiliti uvođenjem poreza na imovinu, kapitalnu dobit i koncesijama, ali i odustajanjem od pojedinih olakšica u zdravstvenom sustavu. “Bit tih promjena jest ne povećavati ukupno porezno opterećenje već ga postupno treba smanjivati radi konkurentnosti”, naglasio Stojić. Da je imovina u postojećem poreznom sustavu mrtvi kapital, a njezino upravljanje neefikasno, složni su i drugi ekonomisti koji u načelu podržavaju prebacivanje fokusa poreznog sustava s onih koji oporezuju potrošnju na imovinske poreze. Složan s inicijativom, Zdeslav Šantić iz Raiffeisen banke upozorava da izmjena poreznog sustava nema bez uravotežavanja proračuna. “Bez smanjenja rashodovne strane proračuna, ne može se govoriti o ikakvim promjenama poreznog sustava. Kad je riječ o proračunu za sljedeću godinu, država nikako ne bi trebala računati na rast prihoda (pogotovo ne u realnom iznosu), dakle ostaje jedino daljnja rashodovna konsolidacija. Postojeći porezni sustav previše oporezuje rad, a premalo imovinu. Približavanjem ulaska na jedinstveno tržište Europske unije, za najviše tri godine morat će se mijenjati sustav; baza će i dalje biti na porezima na potrošnju, ali je nužan naglasak na imovinu što znači smanjivati poreze na dohodak, visinu stopa te raznih doprinosa i parafiskalnih nameta”, smatra Šantić.

Naglašavajući da je promjena poreznog sustava kao jednog od ključnih elemenata gospodarske politike, ekonomisti upozoravaju da su za to nužno sređivanje zemljišnih knjiga, popisivanje državne imovine i prirodnih izvora i visina osobne imovine. “Država to ne mora učiniti preko noći pa da bez kvalitetne javne rasprave zakon padne. Ako se kvalitetno predstavi plan i ugrade kontrolni mehanizmmi, onda i država može računati na pad premije rizika”, zaključuje Stojić. I ekonomist Ante Babić razmišlja u istom smjeru. Štoviše, 2007. sudjelovao u izradi studije o promjeni poreznog sustava za Hrvatsku udrugu poslodavaca. “Iako je Vada povećala porezno opterećenje višim PDV-om i kriznim porezom, ono što smo tada zaključili stoji i danas: Hrvatska je prilično konkurentna u poslovnim porezima, ali ne i u porezu na rad. Ako se smanji PDV na 20 posto, ukine nulta i međustope, smanje stope poreza na dohodak s tim da najveća ne prelazi 35 posto, a porez na dobit poveća između 25 i 30 posto te uvede porez na imovinu između 1 i 2 posto, prihodi proračuna ostali bi na istoj razini. U krizi bi prihodi proračuna bili stabilniji zbog poreza na imovinu”, kaže Babić.

Još nema kraja

BDP pada i iduće godine
Nakon 2010. vraćamo se starim problemima: u srednjem roku, u HAAB-u ne očekuju potencijalnu stopu rasta višu od 2 posto dok god Hrvatska ne bude temeljila rast na jačanju produktivnosti umjesto akumulaciji kapitala i državnom intervencionizmu.

Postojeći porezni sustav previše oporezuje rad, a premalo imovinu
Zdeslav Šantić, RBA

U krizi bi prihodi proračuna bili stabilniji da imamo porez na imovinu
Ante Babić, analitičar