Prema izjašnjavanju većine od 900 ispitanih Zagrepčana, nastavak gradnje fontana pokraj Nacionalne knjižnice nije opravdan. Ovogodišnju investiciju od 18,9 milijuna kuna, koliko je gradonačelnik rezervirao da se završi projekt i uz dvije postojeće sagrade još tri fontane, ne podržava 44 posto ispitanika, njih 36 posto podržava, a 20 posto nema mišljenje. Istraživanje, koje je 12. i 13. svibnja 2014. u Zagrebu provela agencija Vectura, pokazuje da projekt gradonačelnika Bandića podržava najviše Zagrepčana u dobi između 50 i 60 godina. Protiv gradnje fontana većinom su mladi Zagrepčani, oni od 18 do 29 i oni u tridesetim godinama. Sa stavom većine ispitanika slaže se i urbanist Niko Gamulin, koji smatra da ni dvije sagrađene fontane nisu postigle efekt koji je ta investicija od 18,4 milijuna kuna trebala imati. – One se ne nalaze u koridoru pješaka, kojima je teško do njih doći, izložene su kiši i vjetru, no treba vidjeti hoće li se stvar promijeniti kada se sagrade tri nove i projekt dovrši – kazao je Gamulin. Istaknuo je da se fontane inače grade kao završni stupanj uređenja grada. – Fontane su kruna uređenja, a ovdje nijedna strana oko njih nije privedena svrsi pa je upitna opravdanost njihove gradnje – objašnjava Gamulin.

Arhitekt Branko Silađin, čiji je spomenik 16. studenoga 1995. u povodu 900. obljetnice osnutka Zagrebačke nadbiskupije i Grada Zagreba u obliku piramide prvi “zasjeo” na livadu na kojoj se nalaze fontane, smatra pak da fontane ne mogu štetiti, a da su pitanja jesu li mogle biti ljepše ili jeftinije legitimna i vječna i da se uvijek postavljaju. – Mi znamo samo prigovarati i za ono što je napravljeno i za ono što nije napravljeno. Poznato je da su Zagrepčani oduvijek bili protiv nečega pa su se tako protivili kolodvoru na mjestu na kojem je danas, protivili su se Zrinjevcu i cijeli je grad nastao na nekakvom protivljenju – istaknuo je Silađin. On smatra da je to dio života i da protivljenje gradnji fontana treba i sagledavati u tom kontekstu, no da treba uzeti u obzir i to da su znatno uljepšale taj dio grada.

Projekt fontana podupire još jedan priznati zagrebački arhitekt, Nenad Fabijanić, ističući da u pravilu ne komentira radove svojih kolega, no smatra da započeti projekt treba dovršiti. – Najgore što se može dogoditi nekom projektu jest da bude započet i ostane nedovršen. Ovakve fontane mali su projekt za grad koji želi postati metropola jer se fontane tih dimenzija u svijetu nalaze po dvorištima obiteljskih vila – kazao je Fabijanić. Dodao je da Zagreb i nema pravih fontana jer je većina sadašnjih građena kao zdenci ili pojila, a ne fontane. – Kada projekt bude završen, vidjet ćemo je li dobar ili manje dobar, no podržavam rad kolegice i težnje da se on završi – zaključio je Fabijanić.