Što original razlikuje od brojnih kopija?

Autor: Poslovni.hr , 02. studeni 2018. u 12:12
Foto: Press

MOLOK sustav polupodzemnih kontejnera drugu se godinu za redom drži na vrhu piramide najuspješnijih sustava za odvojeno sakupljanje otpada i korisnih sirovina na svijetu. Toj činjenici govore u prilog i brojne kopije i izvedenice koje su krasile gotovo svaki štand izlagača ovogodišnjeg IFATa. Na što treba pripaziti i što očekivati od sličnih proizvoda, doznajte u našem tekstu.

Više od 25 godina iskustva…
Upravo je iskustvo krucijalna stvar kod svakog uspješnog proizvoda. Zna se točno zašto ovako, a ne onako i koje su posljedice ako se postupi drugačije. Upravo su to na svojoj koži osjetili neki gradovi u Hrvatskoj koji su se odlučili svoje povjerenje pokloniti nečemu što liči na MOLOK. Na žalost zbog loših iskustava sa sličnim proizvodima trpi upravo brand koji  s njima veze nema, jer je našim ljudima na žalost sve to isto.  Prva i osnovna razlika kreće od boje tijela spremnika tj. materijala od koje je ono izrađeno. Osim izvornog HDPEa, još se koriste materijali poput željeza, stakloplastike, betona ili polietilena s primjesama regranulata. Za MOLOK se zna da je napravljen od čistih materijala koji se daju reciklirati, pa na kraju njegovog uporabnog perioda cca +30g. možete sve njegove komponente izdašno unovčiti, za razliku od npr. stakloplastike čije se zbrinjavanje trenutno naplaćuje i do 5kn/kg. Čak ako govorimo o tijelu koje je napravljeno od polietilena u njemu može biti i primjesa regranulata, a što to znači najbolje znaju oni koji imaju nove popucane zelene kante ispred ograde, dok susjed svoju SSI Schäferovu ne može uništiti već više od 20g.?! Prvi signal za regranulat je najčešće boja tijela koja je u pravilu tamnije nijanse ili crna. Takvo tijelo neće biti u stanju podnijeti dinamička opterećenja u vidu težine vozila pored spremnika ili pritiska podzemnih voda, pa će u vrlo kratkom roku doći do pucanja spremnika i ulijevanja oborinskih voda. Loš inženjering kod projektiranja forme tijela dovodi i do neželjenog isplivavanje kontejnera iz zemlje, pa se nerijetko takvi spremnici zalijevaju betonom kako bi dugotrajno ostali u zemlji?! MOLOK se ne betonira! 

Jesu li potrebne jednokratne najlonske vrećice radi više higijene?
Sam najlon bio on biorazgradiv ili ne predstavlja opterećenje za okoliš, pa je potpuno kontradiktorno nuditi ga kao soluciju nekog eko rješenja? Na žalost u ponudi neke tvrtke upravo to nude kao garanciju vodonepropusnosti vreće?! Osim već spomenutog opterećenja za okoliš, jednokratni najlon ne može garantirati vodonepropusnost, pa se zbog loše koncipirane vreće ocjedne tekućine ipak skupljaju na dnu spremnika i uzrokuju da kontejneri koji liče na MOLOK smrde!? Naravno, stvar je u lošem projektu vreće i rješenju koje to nije, a koje je zaslužno i za zbunjivanje senzora ispunjenosti, koji javlja krive parametre, pa komunalci dolaze prazniti prazne kontejnere?! Nepostojanje prihvata u jednoj točki koja diže kompletnu vreću s poklopcem, dodatno komplicira rad djelatnicima na kamionu koji moraju dodatno trošiti vrijeme i na četiri lanca koja moraju pokačiti na 4 različite točke…

 Polutvrda vreće vs. tvrdi uložak
Polutvrda vreća predstavlja najefikasnije rješenje u polupodzemnim kontejnerima. Za razliku od tvrdog uloška ima gotovo 1m3 veći kapacitet, bolje brtvi, povećava nosivost krana (radi manje mase), jeftinija je i dugotrajnija!? Da zvuči nevjerojatno, ali i u ovom slučaju opet moramo kupcima pojašnjavati kako plastična kanta ne puca, ako je napravljena od pravog materijala koji stoji malo više. Kadica koja se nalazi na dnu polutvrde vreće ima daleko veći kapacitet od taložnika kod tvrdog spremnika koji je opet uzrok smrada radi nakupljanja nečistoća koje je nemoguće očistiti kod klasičnog pražnjenja. 

Naplata prema količini
Sve što smo naveli su samo neke od prednosti  MOLOKa nad sličnim proizvodima koji nisu nužno i jeftiniji. Kontrola ubacivanja i naplata prema količini nešto je za što smo uvjerenja da neće zaživjeti jer bi komunalcima trebalo biti u interesu da otpad skupljaju iz kontejnera, a ne mora i šuma, no ipak i MOLOK nudi tzv. Drum Lid koji je moguće povezati s postojećim softverom kojeg pojedina poduzeća već koriste. Vrlo je robustan i gotovo nesalomiv što bi trebao pohranjeni otpad zaštititi od onih koji do njega neovlašteno žele doći. Kapaciteta je 60l što ga čini zlatnom sredinom za građane kao i ugostitelje koji često proklinju dan kad se netko sjetio postavljati bubnjeve manjih kapaciteta. Pregradama se on može još dodatno smanjiti ako postoji potreba. Vrste informacija ovise o ponuđaču softvera, no drum lid nudi gotovo sve hardverske opcije. 

Prosvjetljenje i izlaz iz tunela
Iako je MOLOK već 10 godina prisutan na našem tržištu, uvijek postoje oni koji misle kako postoji i bolji proizvod ili bolje rješenje. Mnogi od njih radi neznanja posežu za „boljim rješenjima“, pa se često odlučuju na podzemne sustave. Prije nekoliko godina i grad Trogir se našao u sličnoj situaciji, no tijekom godina su uvidjeli kako podzemni sustavi imaju niz skrivenih mana, pa su ih odlučiti eliminirati iz upotrebe i na njihovo mjesto uraditi  MOLOKe. Osim 5 puta većeg kapaciteta na istoj površini, dobili su i vodonepropusne sustave u koje se ne ulijevaju oborinske vode i more, sustave koji rade i za poplava prouzročenih npr. orkanskim jugom, te sustave koji se vremenski višestruko brže prazne što za posljedicu ima kraće ometanje prometovanja, što je u Trogiru od velike važnosti. Dobili su i više prostora za pražnjenje, više nije bitan pristupni put kao i mogućnost pražnjenja s morske strane, što pražnjenju u sezoni daje jednu potpuno novu do sad neviđenu dimenziju.

Danas nakon 10 godina od prve instalacije u Velikoj Gorici  MOLOK ima više od 600 instalacija u gotovo 50 hrvatskih gradova. MOLOK je jedini proizvođač koji već 7 godina u ponudi ima i plutajući zeleni otok, te su i iskustva iz tih sfera nama dragocjena i dokazuju inovativnost i kvalitetu rješanja proizvedenih u Hrvatskoj. 

Komentirajte prvi

New Report

Close