HŽ Putnički promet krajem prošle godine raspisao je međunarodni natječaj za čak 44 nova vlaka. Željeznice više neće biti hospicij, rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić pravdajući tu 220 milijuna eura vrijednu investiciju pred novinarima. Otvoreno je tada i priznao kako očekuje da će se na natječaj javiti hrvatska industrija, odnosno tada već posrnuli Gredelj i/ili Končar koji je već radio vlakove.

I doista, kako je u tom trenutku državni Gredelj već bio nadomak predstečajne nagodbe i samostalno se nije ni mogao javiti, u igru je kao kolovođa uskočio Končar i tako je nastao 'hrvatski konzorcij'.

Izvori iz Željeznica tada nisu skrivali da su uvjeti natječaja "pozitivno diskriminatorni" prema domaćem konzorciju, a cijela se stvar činila gotovo utopističkom. I sada, četiri mjeseca kasnije, takvom se doista i pokazala.

Natječaj je okončan, a osim Končar-Gredelja na njega su se javili njemački Siemens, američki Bombardier, švicarski Stadler i češka Škoda. Izvori iz Željeznica konspirativno su tada zaključili, samo je Gredelj/Končareva ponuda udovoljavala uvjetima natječaja.

No, tek tada je krenuo pravi posao – HŽ Putnički promet je putem natječaja trebao pronaći financijera za nove vlakove. Vlada je za cijeli kredit trebala dati jamstva, no u sve se upetljala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Europska komisija. Komisija ima pravo propitivati sva izdana državna jamstva i zasigurno neće blagonaklono gledati na jamstva za kreditno zaduženje od 220 milijuna eura za tvrtku koja je prošlu godinu okončala sa gubitkom od gotovo 180 milijuna kuna. Nastalim uz, potrebno je naglasiti, milijardu kuna državnih subvencija.

No, kao i u svakoj pravoj tragediji, barem onoj grčkoj, javio se Deus ex machina – prijateljski prijedlog iz Njemačke. Siemens, kako se priča, sada mimo natječaja želi ući u konzorcij s Končarom i Gredeljem i sudjelovati u najvećoj europskoj akviziciji vlakova u ovom trenutku. Siemens takve navode ne želi niti potvrditi ni komentirati, a komentara nema ni Darinko Bago iz Končara, premda je tu informaciju za Poslovni.hr potvrdilo nekoliko izvora. Navodno je i Njemačka spremna za takvu protuuslugu pronaći financijera, tvrde naši izvori koju ističu kako je s takvom idejom u Hrvatsku došao vicekancelar i ministar gospodarstva i tehnologije Savezne Republike Njemačke dr. Philipp Rösler koji je boravio u Hrvatskoj početkom ožujka.

No, ako su Siemensovi vlakovi toliko dobri da Hrvatska bez njih ne može, zašto je onda njemački državni željeznički operater Deutsche Bahn krajem prošle godine od poljske PESA-e naručio čak 470 novih lokomotiva ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura?