Stambene štedionice pokreću novi val stanogradnje?

Vlada prihvatila stari prijedlog da stambene štedionice smiju izravno financirati gradnju stanova za svoje klijente

Građevinskim tvrtkama, koje pored 10.000 neprodanih stanova vide prostor za izgradnju novih, stambene štedionice uskoro bi mogle postati značajan izvor financiranja. Promjenama zakona o stambenoj štednji Vlada je odlučila štedionicama omogućiti izravno kreditiranje građevinara koji bi gradili stanove za pet domaćih štedionica.

Limit za ulaganja u gradnju stanova za vlastite štediše bit će im visina jamstvenog kapitala. To znači da će pet stambenih štedionica za tu namjenu imati na raspolaganju do 500 milijuna kuna, objasnio je na sjednici Vlade u četvrtak ministar financija Ivan Šuker. Tim promjenama Banski dvori zapravo odgovaraju na tri godine staru inicijativu štedionica. One su, naime, još prije tri godine Ministarstvu financija uputile službeni prijedlog za izmjenu postojeće regulative, ali ta inicijativa, kako sami kažu, do danas “nije bila prepoznata”. “U ostalim europskim zemljama normalna je praksa da stambene štedionice sudjeluju u financiraju stanogradnje. Time građani dobivaju još povoljnije uvjete za kupnju stana”, komentiraju u Raiffeisen stambenoj štedionici pri čemu ne propuštaju istaknuti da u tim zemljama stambene štedionice imaju i puno veću potporu od države zbog njihovog izuzetno pozitivnog utjecaja na lokalnu ekonomiju. U Austriji je, tvrde, dugogodišnjom suradnjom ministarstva financija i stambenih štedionica država utrostručila prihod od PDV-a.“Usvajanje prijedloga u Saboru omogućit će nam da našim klijentima pružimo kompletnu uslugu od štednje, kre­ditiranja s fiksnom kamatom tijekom cijelog razdoblja otplate kredita do ponude stanova po najprihvatljivijim cijenama”, kažu u Raiffeisenu. Kako objašnjavaju, to će im omogućiti da kreditiraju upravo projekte koji najviše odgovaraju potrebama i profilu njihovih klijenata. Naime, sve štedionice prate mogućnosti svojih klijenata i prema tome će sa građevinarima ugovarati izgradnju upravo onih stanova koji bi veličinom i opremljenosti najviše odgovarali njihovim klijentima. To bi, procjenjuju, trebalo rezultirati nižim cijenama stanova.

U niti jednoj od pet stambenih štedionica nisu se, međutim, željeli izjasniti koliko ta zakonska izmjena u ovom trenutku ima šansi pokrenuti tržište. Iz Wüstenrota samo poručuju da se tim izmjenama “štedionicama otvaraju dodatne mogućnosti razvoja i financiranja stambene izgradnje, a tim putem je i Vlada jasno i nedvosmisleno pokazala da stoji iza projekta stambene štednje te da ga u budućnosti namjerava dodatno poticati”.Građevinari kažu da je ovakav potez hvalevrijedan, ali ipak upozoravaju da mjera može imati dugoročne efekte. Njome se, kažu, ne pogađa bit trenutačnih problema stambene industrije jer neće riješiti pitanje tisuća neprodanih stanova pa samim time neće puno pomoći. Danijel Babić, potpredsjednik HUP-ove Udruge developera i suvlasnik Profectusa, tvrdi i da će sigurno proći barem godinu dana dok se ne odobri prvi kredit po novom zakonu jer će štedionice morati donijeti pravilnike, tražiti suglasnosti matičnih kuća, a vjerojatno će i HNB dati određena ograničenja. “Banke ionako ne kreditiraju nove projekte stanograditelja, pa nije baš vjerojatno da će to činiti u većem obujmu preko svojih štedionica. Puno učinkovitija mjera bilo bi donošenje odluke o subvencioniranju kredita na dvije godine iznad kamatne stope od 4,9 posto. Time bi se rasprodao postojeći fond. Mjera za budućnost je ukidanje vodnog i komunalnog doprinosa kako bi se pojeftinilo investiranje. Kroz te dvije mjere građevinari bi se sami dalje snašli na tržištu” kaže Babić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!