“Stalni sezonci” uvećali uplate u drugi mirovinski stup

Autor: Ana Blašković , 23. kolovoz 2016. u 22:01
Sezonski radnici izjednačeni su sa stalno zaposlenima, Foto: Goran Kovačić / Pixsell

U fondovima 31.000 članova više nego godinu ranije.

U četiri obvezna mirovinska fonda u srpnju se slilo 452,1 milijuna kuna neto doprinosa zaposlenih građana što je desetak milijuna kuna ili 2,3 posto više nego u istom razdolju prošle godine, otkrivaju najnovije brojke Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Istovremeno, podaci otkrivaju i da u fondovima štedi gotovo 31.000 građana više što reflektira uzlazne trendove u zapošljavanju, ali i metodološke promjene, pa optimizam treba uzeti s oprezom, upozoravaju stručnjaci.

Od početka godine na osobne račune građana u drugom stupu uplaćeno je oko tri milijarde kuna dok je od početka reforme taj iznos dosegnuo 59 milijardi kuna. Najviše je uplaćeno u AZ i to 23,28 milijarde kuna, slijedi Raiffeisen s 18,03 milijarde, PBZ CO s 10,3 milijarde, te Erste Plavi sa 7,5 milijardi kuna. Veće uplate, kao i rastući broj članova (samo u srpnju u odnosu na lipanj bilo ih je 4714 više), dolazi na valu sezonskog zapošljavanja u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi, ali i uvođenju kategorije “stalnog sezonca”, ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

 

452,1milijun kuna

doprinosa u srpnju se slilo u četiri mirovinska fonda

Tom mjerom, podsjetimo, država je sezonske radnike uvjetno rečeno izjednačila sa stalno zaposlenima obvezujući se isplaćivati doprinose i u razdoblju kad sezona okonča ako poslodavac ne smanjuje broj radnika te ih zaposli i naredne godine.

“Teško je bez dublje analize reći koliko je od 30.000 novozaposlenih zapravo stalnih sezonaca, ugrubo bi moglo biti i 10-ak tisuća. Preostalih 20.000 radnih mjesta je onih ‘pravih’ radnih mjesta stvorenih na tržištu rada”, procjenjuje Lovrinčević ističući da je ta brojka i realna mogućnost hrvatske ekonomije. “S rastom BDP-a od 2,5 posto u ovoj godini i 1,5 posto rasta zaposlenosti, gospodarstvo može godišnje kreirati 20-ak tisuća novih radnih mjesta i to samo zato jer se radi o uslužnim djelatnostima koje su radno intenzivne”, dodaje. Ističe da tom matematikom u četiri godine mandata rast broja zaposlenih objektivno ne može premašiti brojku od 70.000, a sve ostalo je predizborna demagogija. 

Komentirajte prvi

New Report

Close