Srpanjska inflacija otvara novi val sindikalnih kritika upućenih Vladi

Neefikasnim su se pokazale vladine prozivke poduzetnika i prijetnje inspekcijama zbog dizanja cijena

Prvi sindikalist Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever nije na ljetovanju. A kad već nije, iskoristio je priliku Vladi spočitnuti što je otišla na “nezaslužen godišnji odmor, dok cijene u Hrvatskoj i dalje rastu, a nova poskupljenja slijede već od jeseni”. Da ne bi sve ostalo na konstatacijama, izašao i sa zahtjevima Vladi. NHS traži usklađivanje plaća s rastom inflacije i smanjenje PDV-a na hranu i energente. Rast cijena već mjesecima svako malo nadahne oponente Vlade na problematiziranje postojeće porezne politike, a novu inspiraciju dobit će zacijelo već već prekosutra. Državni zavod za statistiku u četvrtak će objaviti srpanjske podatke o inflaciji.

Odricanje od prihoda
U rast indeksa potrošačkih cijena sa srpnjem ulazi i poskupljenje struje i prilično je sigurno da će nakon lipanjskog godišnjeg porasta od 7,6 posto, srpanjska tekuća inflacija premašiti osam posto. Nastavak inflatornih pritisaka sugeriraju i prošli petak objavljeni podaci DZS-a o u cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima. Na kraju srpnja u odnosu na početak godine bile su 9,2 posto veće, dok su na godišnjoj razini (prema srpnju 2007.) veće čak 12 posto. Ne treba računati da će u novom naletu zazivanja intervencija kroz porezni sustav biti više uvažavanja stavova specijalista za poreznu politiku, koji će reći kako problem hrvatskih javnih financija nisu primarno porezi već velika javna potrošnja i nedostatak političke volje za provedbom reformi kojima bi se ona smanjila. Štoviše, sindikalni zahtjevi za usklađivanjem rasta plaća s rastom inflacije ne djeluju nimalo antiinflatorno. Osnivanje posebnih povjerenstava (ni) u slučaju praćenja cijena nije se pokazalo osobito efikasnim, a jačim oružjem nisu se pokazale ni Vladine uopćene prozivke poduzetnika i prijetnje inspekcijama zbog neopravdana dizanja cijena. Tako će se opet na udaru naći porezna politika, a u nuđenju rješenja ne treba očekivati održive platforme. Sindikalci su to pokazali i nudeći recept kako da se izbjegne najavljeno poskupljenje plina od 15-ak posto. To je, kažu, moguće ako bi se lokalni distributeri odrekli dijela svojih prihoda, a država snizila PDV na plin. Prejednostavno da bi bilo ostvarivo. No, od njih se i ne očekuje da se opterećuju prioritetima fiskalne politike i važnim pitanjima što je s opterećenjem gospodarstva i eventualnim prostorom za smanjenje troškova rada kroz zahvate u sustavu doprinosa. Udruga poslodavaca to zaziva već odavno, a posljednju inicijativu imala je proljetos nudeći Vladi svojevrsnu mini-poreznu reformu. I poslodavce bi nastavak inflatornih pritisaka i sve ono što ih prati moglo potaknuti da obnove svoje inicijative. Ministar financija Ivan Šuker pak odavno najavljuje moguće promjene u politici oporezivanja “ali za to se trebaju ispuniti uvjeti”.

Šira porezna osnovica
Jedan od važnijih je smanjivanje pritisaka na javne rashode, a tu se stvari opet vraćaju na restrukturiranje javne potrošnje i reforme. “Dok se ne postigne društveni konsenzus o potrebi racionalizacije javne potrošnje, smanjivanje oporezivanja moguće je postići i unutar samog poreznog sustava postupnim ukidanjem poreznih izuzeća i olakšica”, u jednom osvrtu na porezni sustav ustvrdila je Marina Kesner-Škreb s Insituta za javne financije. Time bi se, kaže, proširila porezna osnovica, što bi omogućilo primjenu nižih poreznih stopa. Pritom ukidanje izuzeća treba zahvatiti i poduzeća i građane. Već slijedom procesa pridruživanja Europskoj uniji nameću se određene prilagodbe, od pitanja nulte stope pa do ekoloških poreza. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kaže kako zahtjeve za prilagodbama treba iskoristiti i za razmišljanje o uvođenju drugih poreznih oblika, tj. preispitivanje mini-reforme poreznog sustava. “Mislim da je već bilo vrijeme da u okviru tog poglavlja Hrvatska jasno artikulira što želi napraviti s promjenom poreznog sustava, pa i sustava PDV-a. Dakle, da se odredi želi li da on ostane porezno neutralan, s uvođenjem međustope ili želi povećati porezne prihode, a smanjiti recimo, opterećenja rada. Ili pak smanjiti ukupne porezne prihode sektora države i donekle rasteretiti potrošnju, odnosno braniti standard građana kroz uvođenje niže stope PDV-a za širi krug proizvoda nego što je uobičajeno. U ovom trenutku pozicija je potpuno nejasna, zasad se rasprave svode samo na pitanje prijelaznog razdoblja za ukidanje nulte stope. To nije rješenje i bolje je poći na vrijeme u susret tim promjenama, posebice sad kad smo suočeni s visokim cijenama energenata i pojedinih prehrambenih proizvoda.

Komentari (1)
  • maskmaker
    maskmaker 0:33 13.8.2008.

    Ako bi država ono, ako bi država ovo. Realno gledajući nezavisni sindikati a i sami sindikati velikih tvrtki potpisuju kolektivne ugovore bez razgovora sa članovima, a mjesec nakon toga raspravljaju o uspješnosti potpisanih ugovora. Nakon što im se neki član ispiše i konačno im dade neke prave razloge svog postupka, a koji imaju smisla, oni ga napadaju govoreći da tko će se boriti za njegova prava. Pa realno gledajući oni su protiv toga da se pojedinci bore za sebe, a skupno realiziraju samo neke od stvari koje njima odgovaraju. Dobivaju plaću za radno mjesto sa kojeg su otišli u sindikat, dobivaju sindikalni dodatak i još čuda od primanja a za sektor sa kojeg su otišli ne naprave ama baš ništa. Mislim i znam kako se svatko bori za svoju g….cu ali da bar malo poštovanja ne pokažu za ljude koji se nažalost ne mogu zaposliti u sindikatu i česati jaja to mi nije jasno. Samo pusta pričanja, rast je ovoliki, rast je onoliki, trebalo bi sniziti stopu pdv-a na ovo, na ono ali nitko se nije sjeo porazgovarao sa članovima i napravio stvarnu analizu trenutnog stanja i promjena koje se događaju u svim segmentima života radnika (ili ti članova sindikata), jer ostali manje vrijede ili ti uopće ne vrijede po njihovom. Promjene su potrebne samo je potrebno također znati izabrati ljude koji su sposobni te promjene realno izanalizirati te ih primjeniti na ovakvo stanje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!