Hrvatska udruga poslodavaca angažirala je odvjetnički ured Porobija&Porobija da uime proizvođača i trgovaca u Ustavnom sudu pokrene postupak ocjene ustavnosti Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, čime su otvorili novu rundu sporenja s državom oko primjene novog modela zbrinjavanja ambalažnog otpada. U međuvremenu će, tvrde, uredno primjenjivati odredbe pravilnika koji je na snagu već stupio, ali se trgovci zbog njegove primjene neće kažnjavati do 1. veljače. Legalisti smo i poštovat ćemo pravnu državnu, no i dalje tvrdimo da je model koji forsira Ministarstvo zaštite okoliša promašen, te da neće riješiti ekološke probleme, a stvorit će val poskupljenja proizvoda, ustvrdio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare glavni ravnatelj HUP-a Đuro Popijač. Prema tvrdnjama proizvođača i trgovaca, koji već drugi put udruženo nastupaju prema državi u ovom pitanju, pojedini su proizvođači već obavijestili trgovačku mrežu o novim cijenama, višima od 10 do 30 posto. Proizvođači mlijeka tako najavljuju da će cijena litri skočiti sa 5 na 6,5 kuna. Proizvodi Jamnice u prosjeku će poskupjeti 20 posto, a Coca-Cole između 17 i 30 posto. Nove cjenike od ostalih proizvođača na koje se odnosi pravilnik trgovci očekuju do konca tjedna.

Ugrožena likvidnost
Iznoseći svoje kalkulacije, koje obuhvaćaju sve naknade koje propisuje Pravilnik, poslodavci demantiraju tvrdnje ministrice Marine Matulović-Dropulić da će trošak po proizvodu biti 11,4 lipe. Damir Horvat, predsjednik uprave Bille, poručuje građanima da će najprije morati platiti 1,30 kuna da bi ostvarili povrat 50 lipa po boci.
“Odričem imputiranje trgovcima da će se povećanje cijena dogoditi zbog želje za povećanjem profita samih trgovaca jer poskupljenja neminovna zbog novih nameta, tvrdi Josip Zaher”, predsjednik Udruženja trgovine pri HUP-u.
No predstavnici države i dalje ne pristaju na taj argument poslodavaca da moraju poskupiti svoje proizvode.
“Takvim stavom proizvođači kompletan trošak zbrinjavanja ambalaže prebacuju na kupce ostavljajući svoj dohodak nedirnutim”, poručeno je s jučerašnje konferencije za novinare tajnika Ministarstva zaštite okoliša Nikole Ružinskog i šefa Fonda za zaštitu okolišaVinka Mladinea, a nakon sastanka s predstavnicima komunalnih poduzeća. Pojedine tvrtke, tvrdi Ružinski, Ministarstvu su priznale da nema razloga za poskupljenja i ako bude potrebno, Ružinski će u javnost izići i s njihovim imenima.
Vrlo neugodnu situaciju u kojoj građani, unatoč primjeni pravilnika, ne mogu dobiti kauciju za vraćanje pet boca i ostale ambalaže Ministarstvo je odlučilo premostiti ugovaranjem suradnje sa 111 komunalnih tvrtki i ovlaštenih skupljača otpada, koje će sve do 16. ožujka ove godine od potrošača prikupljati ambalažu za koju će im se također, bez obzira radi li se o staroj ambalaži ili označenoj, isplaćivati naknada od 50 lipa. Komunalne tvrtke, tvrde državni dužnosnici, tu ambalažu će zaprimati od idućeg ponedjeljka, i to od 10 do 100 komada po osobi.
Dobar primjer organiziranosti su, tvrde, Zadar i Biograd, gdje se već od jučer može odložiti nepovratna ambalaža.

Mladineo tvrdi da nema razloga za optužbe HUP-ovaca o ugroženoj likvidnosti zbog uvođenja povrata naknade. Kaže kako će Fond i komunalnim tvrtkama, ali i trgovcima kada se osposobe odobravati avanse za isplatu naknada, i to na temelju procjene komunalnih tvrtki i trgovaca koliki priljev ambalaže, a time i trošak naknada, mjesečno očekuju.
Trgovcima će pomoći tako da će uskoro Fond donijeti odluku da se 20 strojeva za prikupljanje ambalaže dodijeli određenim trgovcima!
Upravo suradnja s varaždinskom tvrtkom Tehnix, koja jedina u Hrvatskoj proizvodi takve strojeve, jedna je od zamjerki poslodavaca na državni model zbrinjavanja otpada. Osim otvorenih prigovora da Tehnixovi strojevi ne prepoznaju je li riječ o povratnoj i označenoj ambalaži, što zahtijeva angažiranje dodatnih zaposlenika, poslodavcima zapravo smeta i to što Fond sudjeluje u financijskoj pomoći određenim tvrtkama, pa i Tehnixu, koji su uključeni u cijeli posao.

Sporne subvencije
Tu je riječ i o tvrtki BBS iz Novog Marofa, koja je nedavno izgradila pogon za reciklažu pet ambalaže. Mladineo ističe kako je ta tvrtka, kao i Gumi impex, tvrtka za reciklažu gume, od Fonda na javnom natječaju dobila pravo na subvenciju kamate na kredit, i to po tri milijuna kuna, a BBS i još 1,7 milijuna kuna zajma. Takva dodjela subvencija, ističe Mladineo, jedna je od aktivnosti Fonda koja se nadzire i podložna je reviziji. Pravo na subvenciju kamata, poručio je Mladineo, mogu dobiti i proizvođači napitaka ako ulože u ekološki prihvatljivu proizvodnju.
Dodaje da su poslodavci imali mogućnost zadnjih nekoliko godina predložiti svoj model zbrinjavanja, ako nisu zadovoljni onim koji nudi država, a koji se, prema tvrdnjama Ružinskog, provodi u još sedam, uglavnom skandinavskih zemalja.
Nasuprot tome, poslodavci i dalje tvrde da se sporni model ne primijenjuje niti u jednoj državi, a to im je potvrdila i europska krovna organizacija za zbrinjavanje ambalažnog otpad Proeurope koja promovira sustav zbrinjavanja “zelena točka”, čiju su hrvatsku inačicu ponovno jučer predstavili HUP-ovci. U biznisu vrijednom gotovo 2 milijarde kuna godišnje oni žele sudjelovati vlastitom tvrtkom Eko Ozna, koju su glavni proizvođači ambalažnog otpada osnovali potkraj prošle godine.

Sindikat predlaže odgodu primjene

ZAGREB – Sindikat trgovine Hrvatske predložio je jučer ministrici zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marini Matulović-Dropulić odgodu primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Sindikat u pismu ministrici predlaže odgodu jer većina trgovačkih društava ne može ispuniti obveze iz tog pravilnika bez dodatnih organizacijskih promjena koje zahtijevaju prostornu, kadrovsku i informatičku prilagodbu, a što stvara dodatne troškove. Većina tzv. kvartovskih prodavaonica nema uvjete za privremeno skladištenje, ni na otvorenom niti u zatvorenom poslovnom prostoru, a kod onih koji to imaju nije riješeno pitanje minimalnih higijenskih uvjeta (nečista ambalaža), upozorava sindikat.
(H)