Centralna izborna komisija BiH ni jučer nije objavila konačne službene rezultate općih izbora održanih u BiH 1. listopada premda je bila po drugi put najavila njihovo objavljivanje. Razlog za kašnjenje objavljivanja izbornih rezultata je, kako su naveli iz Komisije, ponovno prebrojavanje glasačkih listića sa stotinjak biračkih mjesta zbog tehničkih problema. Osim problema s prebrojavanjem glasačkih listića i izražavanje sumnje nekih političara u izborni injženjering odlika posljednjih održanih općih izbora u BiH bit će i što predstavnici Srba ni u novom sazivu zakonodavne vlasti neće moći formirati svoj klub zastupnika koji bi im prema Ustavu BiH trebao jamčiti konstitutivnost u Federaciji BiH. Isto tako, Hrvati neće moći formirati svoj klub zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Izborni proces, kao i onaj prije četiri godine, nije legitimirao izmijenjeni Ustav BiH koji predviđa konstitutivnost tri naroda na cijelom području zemlje. Takve izborne posljedice znatno će otežati pregovore koje BiH dužnosnicima nameću SAD i EU o daljnjoj prilagodbi Ustava zemlje za stvaranjem stabilne i samoodržive države. Druga bitna posljedica izbornih rezultata je postojanje dva politička bloka na državnoj razini zbog kojih će, kako procjenjuju analitičari, kasniti formiranje parlamentarne većine odnosno zakonodavne i izvršne vlasti. U Republici Srpskoj SNSD Milorada Dodika može lako formirati parlamentarnu većinu i tom entitetu osigurati stabilnu izvršnu vlast. U F BiH je definiran nastavak koaliranja SDA i Stranke za BiH Harisa Silajdžića. Problem nastaje kod formiranja parlamentarne većine na državnoj razini jer Milorad Dodik ne želi Stranku za BiH za koalicijskog partnera nego SDP BiH.

Kako je izvjesno formiranje koalicije SDA i Stranke za BiH u Federaciji BiH, teško je za očekivati koaliranje SDA sa SDP-om BiH na državnoj razini. Na takvu mogućnost ne pristaju u Stranci za BiH. Strani analitičari političkih zbivanja u BiH ističu kako su Bosanci i Hercegovci na posljednjim izborima izabrali suprotstavljene političke stranke te političare suprostavljenih stajališta u Predsjedništvo BiH što će usložniti stanje u BiH i usporiti ga na putu europskih integracija. Radikaliziranje političke situacije u BiH moglo bi odgoditi povlačenje institucije Visokog međunarodnog predstavnika najavljeno za srpanj iduće godine, navode međunarodni analitičari dodajući kako bi to produžilo “agoniju međunarodne nazočnosti u BiH”. Bosanskohercegovačka javnost ne očekuje brzo formiranje poslijeizborne vlasti prije svega zbog političkih neslaganja u provođenju ustavnih promjena i reformi policije. U Stranci za BiH su protiv koaliranja s Dodikovim SNSD-om jer “žele državu u državi”, a Milorad Dodik je ustvrdio kako Stranka za BiH “nije naš politički partner, nije realna politička stranka”. Dodao je kako “živi u imaginacijama” te da Stranku za BiH vidi u opozociji na državnoj razini i “to je sigurno stranka s kojom mi nećemo u ovome mandatu imati ikakve pa ni partnerske odnose”. Već je sada jasno kako će se teško ispuniti zakonska obveza o formiranju zakonodavne vlasti u RS za 15 dana nakon objave službenih rezultata izbora, u F BiH za dvadeset dana, a na državnoj razini za mjesec dana. Kašnjenje u formiranju poslijeizborne vlasti umnogome će odgoditi reformske procese u BiH. Kašnjenje u formiranju poslijeizborne vlasti lošije će godpodarski utjecati na F BiH nego na RS jer Vlada u Banjoj Luci provodi međunarodni javni natječaj za privatizaciju Telekoma Srpske i priprema prodaju naftne industrije što će joj donijeti najmaje pola milijarde eura gotovine u sljedećih nekoliko mjeseci.