Snižene stope loš su i skup socijalni alat, EU razmatra da ih koristi rjeđe

43 milijarde kuna trebali bi dogodine dosegnuti prihodi od PDV-a u Hrvatskoj 43 milijarde kuna trebali bi dogodine dosegnuti prihodi od PDV-a u Hrvatskoj

Kad 2013. u nas startaju nove stope PDV-a, u Bruxellesu će se baviti revizijom tog poreznog sustava.

Hrvatske građane i dogodine čekaju promjene u sustavu PDV-a koje će njihovi kućni budžeti više ili manje osjetiti. Za razliku od ovogodišnjega povećanja opće stope sa 23 na 25 posto, 2013. godina trebala bi biti u znaku takozvanih međustopa, što slijedom ukidanja nulte stope, što zbog odluke Vlade da se turizam potakne i nižim PDV-om na usluge hrane i pića. A otprilike u vrijeme kada kod nas budu startale te promjene u Europskoj uniji trebala bi se zaključiti javna rasprava s ciljem preispitivanja reduciranih stopa PDV-a. Iz Europske komisije ovih su dana skrenuli pažnju na to ističući, među ostalim, da je revizija sniženih stopa jedan od prioriteta, ali ipak samo sastavni dio duboke i cjelovite reforme u sustavu PDV-a s ciljem da ga se učini jednostavnijim i učinkovitijim. U ovoj fazi u fokusu su procjene, a rezultati javne rasprave uklopit će se potom u pripremu novih prijedloga o stopama PDV-a koje će EK predstaviti iduće godine, ističu. Realno je očekivati da će se tom reformom težiti sužavanju mogućnosti korištenja sniženih stopa, ali je lako pretpostaviti i da se to mnogim zemljama članicama neće baš svidjeti te da prateća Direktiva neće zaživjeti baš brzo. U svakom slučaju, to neće poremetiti promjene u PDV-u koje dogodine slijede kod nas, ponajprije zamjenu nulte stope sniženom stopom od pet posto te uvođenje snižene stope od 10 posto na usluge hrane i pića.

Upitna projekcija rasta

Prema projekcijama Ministarstva financija, uz te novosti prihodi od PDV-a u 2013. trebali bi se povećati sedam posto ili za nešto manje od tri milijarde kuna, na oko 43 milijarde. Ukupan porezni teret, međutim, trebao bi ostati nepromijenjen, s tim da tu treba reći s velikim "ali" ili "ako". Porezni teret neće se povećati ostvari li se projicirani gospodarski rast od 1,8 posto. No, kako je upitna ta projekcija, tako je upitno i nepovećanje ukupnog poreznog tereta, smatra Marina Kesner-Škreb, znanstvena savjetnica na Institutu za javne financije (IJF). Ako se to i dogodi, za olakšavanje poreznog tereta za siromašne najbolji su način socijalni transferi, a ne snižene ili nulte stope PDV-a, smatra Kesner-Škreb. I to bi, kaže, trebala biti i dugoročna strategije riješavanja socijalnih pitanja u Hrvatskoj. Da s tim u vezi u izvršnoj vlasti ipak nisu baš načistu, pokazala su i trvenja oko ovoljetne suše i njezina utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju i cijenu hrane. Najprije je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvorio mogućnost da će Vlada pokušati ublažiti posljedice suše smanjenjem PDV-a na još neke prehrambene proizvode (ponajprije meso). Potom je rečeno da se to samo analizira i da tek treba vidjeti proračunske računice, odnosno koji su stvarni učinci. A na kraju je cijela priča (barem za 2012.) završila prebacivanjem loptice na teren novinara i njihovih pogrešnih interpretacija.        

Neupitan otpor članica

Snižene stope PDV-a prilično su raširene u poreznoj praksi u EU. Jednu ili dvije snižene stope primijenjuju sve zemlje EU osim Danske i kreću se od najmanje dopuštenih pet pa do čak 18 posto (u Mađarskoj). One se primjenjuju na više od 90 grupa proizvoda i usluga. "Iako primjena sniženih stopa može biti vrijedan instrument socijalne politike, ona ima svoju cijenu u vidu smanjenih poreznih prihoda. EU preispituje strukturu stopa PDV-a s težnjom da se postojeći sustav pojednostavi i racionalizira. Snižene i nulte stope PDV-a skup su i loš način rješavanja socijalnih problema, te je za očekivati da će u budućnosti EU ići na sužavanje mogućnosti korištenja snižene stope", smatra naša sugovornica. Upitno je, kaže, i kako će EU u 2013. riještiti sustav sniženih stopa u Direktivama o europskom PDV-u. "S obzirom na široku raširenost korištenja sniženih stopa u EU, mogu se očekivati i veliki otpori reformiranju, pa je konačan rezultat zasad posve neizvjestan, i u velikoj će mjeri ovisiti o pregovaračkoj snazi pojedinih država", zaključuje Kesner-Škreb.

Sporna pitanja

Tržišno natjecanje, stari popisi, razvoj

Aktualne rasprave usmjerene su u prvom redu na tri aspekta preispitivanja sniženih stopa PDV-a. Prvo, narušava li postojeća smanjena stopa tržišno natjecanje na jedinstvenome tržištu. Drugo, popis dobara i usluga koje mogu imati koristi od smanjene stope dogovorile su države članice prije mnogo godina, a politika EU otad se razvila i evoluirala. Pitanje je, dakle, jesu li određene snižene stope PDV-a sada u suprotnosti s ciljevima politike EU, pri čemu se odgovori trebaju usmjeriti osobito na smanjene stope za vodu, energiju, gospodarenje otpadom i stanovanje. Konačno, pitanje je trebaju li slični proizvodi i usluge biti slično tretirani i u PDV-u, uzimajući u obzir tehnološki razvoj.

Sustav PDV-a star 40 godina

Jednostavnu strukturu kompliciraju izuzeća

Europska komisija još je 1. prosinca 2010. objavom Zelene knjigu o budućnosti PDV-a počela široku raspravu i konzultacije o budućnosti PDV-a u EU. PDV je uveden prije više od 40 godina, kad je tržište bilo mnogo drukčije od današnjega te je vremenom postao vrlo kompleksan, što dovodi do nepotrebnih troškova. Oni su teret i za porezne obveznike i za poreznu administraciju, ograničavaju razvoj unutarnjeg tržišta, a zbog nekih slabosti u sustavu PDV-a dolazi i do prijevara i porezne evazije, ističe Marina Kesner Škreb objašnjavajući razloge započete reforme PDV-a u Uniji. Prema direktivi EU o PDV-u, države članice moraju primijeniti standardnu stopu PDV-a od najmanje 15 posto. Međutim, imaju mogućnost primjene jedne ili dviju sniženih stopa PDV-a, od minimalno pet posto, za robu i usluge uključene na precizan popis u prilogu Direktive. Taj popis mora se striktno tumačiti, države članice ne mogu primijeniti smanjenu stopu za dobro ili uslugu koja se ne nalazi na tom popisu. Jednostavnu strukturu PDV-a, međutim, komplicira mnoštvo odstupanja i/li izuzeća koja su uključena u Direktivu ili su dodijeljena pojedinim državama članicama, primjerice, u postupcima pristupanja ili pregovorima u Vijeću. Algirdas Šemeta, povjerenik za poreze, carine, borbu protiv prijevara i reviziju, kaže kako je krajnje vrijeme za "svježi" pogled na smanjene stope PDV-a. Države članice trebaju nove izvore prihoda, dok tvrtke trebaju jednostavnije porezne sustave s manje troškova. Danas propitujemo "isporučuju" li određene snižene stope PDV-a, kaže, ono što se čini da obećavaju, ili nose više problema nego što koriste.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve