Hrvatske građane i dogodine čekaju promjene u sustavu PDV-a koje će njihovi kućni budžeti više ili manje osjetiti. Za razliku od ovogodišnjega povećanja opće stope sa 23 na 25 posto, 2013. godina trebala bi biti u znaku takozvanih međustopa, što slijedom ukidanja nulte stope, što zbog odluke Vlade da se turizam potakne i nižim PDV-om na usluge hrane i pića. A otprilike u vrijeme kada kod nas budu startale te promjene u Europskoj uniji trebala bi se zaključiti javna rasprava s ciljem preispitivanja reduciranih stopa PDV-a. Iz Europske komisije ovih su dana skrenuli pažnju na to ističući, među ostalim, da je revizija sniženih stopa jedan od prioriteta, ali ipak samo sastavni dio duboke i cjelovite reforme u sustavu PDV-a s ciljem da ga se učini jednostavnijim i učinkovitijim. U ovoj fazi u fokusu su procjene, a rezultati javne rasprave uklopit će se potom u pripremu novih prijedloga o stopama PDV-a koje će EK predstaviti iduće godine, ističu. Realno je očekivati da će se tom reformom težiti sužavanju mogućnosti korištenja sniženih stopa, ali je lako pretpostaviti i da se to mnogim zemljama članicama neće baš svidjeti te da prateća Direktiva neće zaživjeti baš brzo. U svakom slučaju, to neće poremetiti promjene u PDV-u koje dogodine slijede kod nas, ponajprije zamjenu nulte stope sniženom stopom od pet posto te uvođenje snižene stope od 10 posto na usluge hrane i pića.

Upitna projekcija rasta

Prema projekcijama Ministarstva financija, uz te novosti prihodi od PDV-a u 2013. trebali bi se povećati sedam posto ili za nešto manje od tri milijarde kuna, na oko 43 milijarde. Ukupan porezni teret, međutim, trebao bi ostati nepromijenjen, s tim da tu treba reći s velikim "ali" ili "ako". Porezni teret neće se povećati ostvari li se projicirani gospodarski rast od 1,8 posto. No, kako je upitna ta projekcija, tako je upitno i nepovećanje ukupnog poreznog tereta, smatra Marina Kesner-Škreb, znanstvena savjetnica na Institutu za javne financije (IJF). Ako se to i dogodi, za olakšavanje poreznog tereta za siromašne najbolji su način socijalni transferi, a ne snižene ili nulte stope PDV-a, smatra Kesner-Škreb. I to bi, kaže, trebala biti i dugoročna strategije riješavanja socijalnih pitanja u Hrvatskoj. Da s tim u vezi u izvršnoj vlasti ipak nisu baš načistu, pokazala su i trvenja oko ovoljetne suše i njezina utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju i cijenu hrane. Najprije je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvorio mogućnost da će Vlada pokušati ublažiti posljedice suše smanjenjem PDV-a na još neke prehrambene proizvode (ponajprije meso). Potom je rečeno da se to samo analizira i da tek treba vidjeti proračunske računice, odnosno koji su stvarni učinci. A na kraju je cijela priča (barem za 2012.) završila prebacivanjem loptice na teren novinara i njihovih pogrešnih interpretacija.        

Neupitan otpor članica

Snižene stope PDV-a prilično su raširene u poreznoj praksi u EU. Jednu ili dvije snižene stope primijenjuju sve zemlje EU osim Danske i kreću se od najmanje dopuštenih pet pa do čak 18 posto (u Mađarskoj). One se primjenjuju na više od 90 grupa proizvoda i usluga. "Iako primjena sniženih stopa može biti vrijedan instrument socijalne politike, ona ima svoju cijenu u vidu smanjenih poreznih prihoda. EU preispituje strukturu stopa PDV-a s težnjom da se postojeći sustav pojednostavi i racionalizira. Snižene i nulte stope PDV-a skup su i loš način rješavanja socijalnih problema, te je za očekivati da će u budućnosti EU ići na sužavanje mogućnosti korištenja snižene stope", smatra naša sugovornica. Upitno je, kaže, i kako će EU u 2013. riještiti sustav sniženih stopa u Direktivama o europskom PDV-u. "S obzirom na široku raširenost korištenja sniženih stopa u EU, mogu se očekivati i veliki otpori reformiranju, pa je konačan rezultat zasad posve neizvjestan, i u velikoj će mjeri ovisiti o pregovaračkoj snazi pojedinih država", zaključuje Kesner-Škreb.

Sporna pitanja

Tržišno natjecanje, stari popisi, razvoj

Aktualne rasprave usmjerene su u prvom redu na tri aspekta preispitivanja sniženih stopa PDV-a. Prvo, narušava li postojeća smanjena stopa tržišno natjecanje na jedinstvenome tržištu. Drugo, popis dobara i usluga koje mogu imati koristi od smanjene stope dogovorile su države članice prije mnogo godina, a politika EU otad se razvila i evoluirala. Pitanje je, dakle, jesu li određene snižene stope PDV-a sada u suprotnosti s ciljevima politike EU, pri čemu se odgovori trebaju usmjeriti osobito na smanjene stope za vodu, energiju, gospodarenje otpadom i stanovanje. Konačno, pitanje je trebaju li slični proizvodi i usluge biti slično tretirani i u PDV-u, uzimajući u obzir tehnološki razvoj.

Sustav PDV-a star 40 godina

Jednostavnu strukturu kompliciraju izuzeća

Europska komisija još je 1. prosinca 2010. objavom Zelene knjigu o budućnosti PDV-a počela široku raspravu i konzultacije o budućnosti PDV-a u EU. PDV je uveden prije više od 40 godina, kad je tržište bilo mnogo drukčije od današnjega te je vremenom postao vrlo kompleksan, što dovodi do nepotrebnih troškova. Oni su teret i za porezne obveznike i za poreznu administraciju, ograničavaju razvoj unutarnjeg tržišta, a zbog nekih slabosti u sustavu PDV-a dolazi i do prijevara i porezne evazije, ističe Marina Kesner Škreb objašnjavajući razloge započete reforme PDV-a u Uniji. Prema direktivi EU o PDV-u, države članice moraju primijeniti standardnu stopu PDV-a od najmanje 15 posto. Međutim, imaju mogućnost primjene jedne ili dviju sniženih stopa PDV-a, od minimalno pet posto, za robu i usluge uključene na precizan popis u prilogu Direktive. Taj popis mora se striktno tumačiti, države članice ne mogu primijeniti smanjenu stopu za dobro ili uslugu koja se ne nalazi na tom popisu. Jednostavnu strukturu PDV-a, međutim, komplicira mnoštvo odstupanja i/li izuzeća koja su uključena u Direktivu ili su dodijeljena pojedinim državama članicama, primjerice, u postupcima pristupanja ili pregovorima u Vijeću. Algirdas Šemeta, povjerenik za poreze, carine, borbu protiv prijevara i reviziju, kaže kako je krajnje vrijeme za "svježi" pogled na smanjene stope PDV-a. Države članice trebaju nove izvore prihoda, dok tvrtke trebaju jednostavnije porezne sustave s manje troškova. Danas propitujemo "isporučuju" li određene snižene stope PDV-a, kaže, ono što se čini da obećavaju, ili nose više problema nego što koriste.