"Snažan vjetar u leđa malim pilanama i proizvođačima namještaja"

Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma/ Tomislav Miletić/PIXSELL Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma/ Tomislav Miletić/PIXSELL

Kupci će količinu trupaca morati pravdati fakturama u realnom vremenu, što će ih stimulirati da povećaju stupanj finalizacije.

S predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem razgovarali smo o problemu raspodjele drvne sirovine, kontroli korištenja trupaca, štetama izazvanim požarima i potkornjakom te apliciranju za sredstva iz  EU fondova. 

Hrvatske šume su s Udruženjem drvne industrije pri HGK krajem 2017.  pismo razumijevanja, odnosno novi model raspodjele drvne sirovine. Što su ključni detalji u novom modelu, koji su kriteriji bili presudni za utvrđivanje pojedinačnih kvota?
Pismo razumijevanja proklamira strateško opredjeljenje Udruženja i Hrvatskih šuma prema kružnoj ekonomiji velikog broja malih i srednjih subjekata, naročito u ruralnim područjima Hrvatske jer se tako stvaraju pretpostavke za ekonomski rast i razvoj te ostanak stanovništva na tim područjima. Stoga će male pilane, koje čine najveći dio ukupnog broja proizvođača, prema sporazumu dobiti povećanje drvne sirovine za 20%, a finalni proizvođači namještaja dobit će rabat na sve vrste drvne sirovine, jer su oni ti koji dodaju najviše vrijednosti sirovini.

Iz medijskih objava može se ocijeniti da je većina tvrtki iz sektora zadovoljna s novom raspodjelom, a negativni tonovi čuju se tek s dvije-tri adrese. Prigovaraju da će morati otpuštati zaposlenike jer, Hrvatske šume ne pristaju povećati godišnju količinu sirovine koju isporuče tržištu. Jesu li u pravu?
Hrvatske šume ne mogu podići proizvodnju onoliko koliko bi to drvna industrija željela jer u šumarstvu trendove ne dirigiraju zahtjevi tržišta, nego čista biologija. Drvo ne može narasti prije nego što može, a nama je održivo gospodarenje šumama prvi i osnovni princip i zato stoički trpimo sve napade i kritike, jer znamo da smo održali svoje šume za razliku od brojnih svjetskih zemalja, i onih razvijenijih, a osobito onih nerazvijenih. 

Kako će se odvijati kontroliranje korištenja trupaca u proizvodnju s višim stupnjem finalizacije? Da li je kontrola i do sada obavljana?
Kupci će količinu trupaca morati pravdati fakturama u realnom vremenu. Išlo se na to da svi budu stimulirani da povećaju stupanj finalizacije, odnosno dodavanja vrijednosti sirovini. Ovo je sasvim novi model pa će i kontrola biti modificirana, a dosad se kontroliralo po starom modelu.

 

328 požara

prošle je godine opožarilo 48.543 hektara šumskog i ostalog zemljišta

Prošla godina ostala je zapamćena po brojnim požarima, zabilježen je negativan povijesni rekord. Koliko opožarenih hektara otpada na vlasništvo Hrvatskih šuma, jeste li pokrenuli pošumljavanje požarišta i zna li se ukupni trošak?
Prošla godina doista je bila rekordna po pitanju požara. Zabilježena su 328 požara u kojima je opožareno 48.543 hektara šumskog i ostalog zemljišta u vlasništvu države i privatnih vlasnika. Naša je dužnost sanirati površinu kojom mi gospodarimo, a to znači u optimalnom roku ukloniti požarom oštećeni drvni materijal, zatim se u idućoj godini prati i procjenjuje je li došlo do prirodne obnove sjemenom. Ako nije, sije se ili sadi šumski reprodukcijski materijal uz odgovarajuću pripremu staništa u jesen i zimu zbog obilnijih padalina, a djelomično i u proljeće.

U vrijeme požara nametnula se tema pokrivanja prostora mrežom kamera, što se u Istri pokazalo kao odlično rješenje. Hoće li taj projekt i gdje, u kojim županijama, biti realiziran prije ljeta i potencijalno nove požarne sezone?
Hoće, već se radi na tome. Međutim, bojimo se da bez većih kazni za namjerno izazivanje požara neće biti dramatičnog poboljšanja, jer je činjenica da je najveći broj požara nastao djelovanjem čovjeka. 

Potkornjak je proteklih godina uzrokovao goleme štete na goranskim šumama, bile su tolikih razmjera da je resorni ministar čak izdao i naredbu o njegovu žurnom uklanjanju, sječi zaraženih stabala. Je li sanacija terena gotova i što je pokazala? Je li taj problem riješen?
Kad smo konačno mislili da smo vidjeli svjetlo na kraju tunela, jer je velika većina poslova na sanaciji šteta od smrekovog potkornjaka obavljena, u prosincu prošle godine Gorski kotar poharalo je olujno jugo i vratilo nas na početak. U olujnoj nepogodi stradala je jela, što je ekološki gledano puno gore nego smreka, jer jela sudjeluje u puno većem postotku u sastavu šume nego smreka, te ju napadaju četiri vrste potkornjaka i jedna vrsta mušica. Na oprezu smo i budno pratimo situaciju, jer iz iskustva znamo da situacija može izmaći kontroli. 

Osim potkornjaka, goranske šume u vrlo kratkom razdoblju pogodio je i ledolom, pa olujno nevrijeme. S kakvim planovima obnove ugroženih i uništenih šuma trenutno raspolažete, koliko godišnje izdvajate za takve namjene i jesu li ta sredstva dovoljna?
Od ledoloma 2014.  pa do kraja 2017. ukupno smo posadili 353.050 komada sadnica, od čega 172.439 komada smreke, 69.996 sadnica bukve, 33.225 komada sadnica bora, a iskoristili smo priliku te smo u šumu unijeli i poveći broj sadnica trešnje i 1000 sadnica crnog oraha. Voćkaricama smo htjeli poboljšati biodiverzitet i dati više hrane divljim životinjama. Osim toga, u 2017. posadili smo i 52.350 komada sadnica jele na mjestima gdje su bile kulture smreke, a prema svemu površine su idealne za jelu. Pored svega, u 2015. zasijano je i 95 kg sjemena jele.

Novi zakon o šumama uvelike će smanjiti broj poduzetnika koji plaćaju naknadu za općekorisne funkcije šuma. Hoće li to umanjiti prihode Hrvatskih šuma?
OKFŠ nikad nije bio prihod Hrvatskih šuma, to su bila strogo namjenska sredstva i nama bi pripao samo onaj dio koji bi naši radnici i strojevi doista na terenu i odradili. No činjenica je da smo bez velikog dijela sredstava iz naknade za OKFŠ ostali sad kad nam zapravo najviše trebaju. Sjetimo se samo prošlogodišnjih požara. Upravo se iz tih sredstava financirao najveći dio preventive, rad DVD-ova u priobalnom području, te naknadno sanacija požarišta… Isto tako, ne manje važno, iz OKFŠ-a se plaćalo i razminiranje!

Koriste li se sredstva EU fondova za te svrhe, koliko su Hrvatske šume aktivne sa svojim projektima u osiguranju financiranja iz EU fondova?
Hrvatske šume imaju brojne projektne aktivnosti financirane iz fondova EU, i apliciramo na one mjere koje su u datom razdoblju raspoložive. Trenutačno je, na primjer, u  fazi provedbe čak 13 projekata za konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura.  

Slavonski hrast je svjetska marka kvalitete, ali još uvijek nema institucionalnu zaštitu. Čija je to obveza, mogu li ga Hrvatske šume zaštititi? 
Slavonski hrast je doista ekskluzivna roba, jedan od neprepoznatih, a sigurno najvrjednijih hrvatskih brendova. U svijetu je izuzetno cijenjen zbog svoje kvalitete. Ima ga koliko ga ima, treba mu 140 godina da dostigne fiziološku zrelost i to je jedan do razloga što je potražnja mnogo veća od ponude. U svakom slučaju radimo na tome da ga se stavi na mjesto koje mu pripada, odnosno da ga brendiramo u skladu s njegovom vrijednošću.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!