Dobili 50 milijuna eura za tri projekta gradnje oko 800 stanova

Povećanje broja javnih stanova za najam u planu, ali to je još daleko/ ŽARKO BAŠIĆ/PD/PIXSELL Povećanje broja javnih stanova za najam u planu, ali to je još daleko/ ŽARKO BAŠIĆ/PD/PIXSELL

Gospodarski rast, turizam i veća potražnja za stanovima smanjili su dostupnost i povećali divljanje cijena.

Povećanje portfelja javnih stanova za najam, po čemu Hrvatska debelo zaostaje za europskim zemljama, jedna je od mjera buduće stambene strategije koju od kraja prošle godine priprema Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, doznaje Poslovni dnevnik.  Međutim, sudeći prema svim aktivnostima koje još treba provesti u pripremama te strategije, koju potom treba provesti, Hrvatska je još prilično daleko od rješenja koje bi moglo ublažiti posljedice divljanja cijena dugoročnog najma stanova, što je krenulo pred par godina kao posljedica prije svega turističkog rasta i kratkoročnog najma turistima.

Hrvatska, naime, trenutno raspolaže sa svega 361 državnim stanom koji se povoljno renta u sklopu programa poticane stanogradnje (POS-najam), dok je u Zagrebu u javnom najmu 1158 stanova u naseljima Novi Jelkovec kod Sesveta i Podbrežje u Novom Zagrebu.  Za usporedbu, Slovenija trenutno renta 19 tisuća javnih stanova, što im nije dovoljno i plan je u taj portfelj dodati još 10 tisuća stanova do 2025. godine. Samo grad Berlin pak ove godine otkupljuje još 6000 stanova za potrebe javnog najma.   

Gospodarski rast u gradovima, povećana potražnja za stanovima te rast turističkog prometa i kratkoročnog najma, znatno su smanjili dostupnost stanova za dugoročni najam i doveli do divljanja cijena u mnogim europskim gradovima uključujući Zagreb, ali i obalne gradove kao što su Split, Dubrovnik, Zadar. Iznajmljivanje javnih stanova ispod tržišnih cijena mjera je koju mnoge države EU sve češće odabiru kako bi povećale dostupnost stanovanja građanima. U Hrvatskoj i Zagrebu su u javni najam ušli u najvećem broju stanovi koji se nisu mogli prodati, poput onih u naselju Jelkovec u Sesvetama, a državni stanovi mogu se i otkupiti. 

Hrvatski princip
Kako doznajemo u Ministarstvu graditeljstva, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) trenutno gospodari s ukupno 361. stanom po modelu POS-najma u Zagrebu, Osijeku, Zadru, Puli, Nerežišćima, Bjelovaru i Metkoviću. U tim se slučajevima ugovor o najmu sklapa se na rok od 60 mjeseci s mogućnošću produljenja, a najmoprimac može za vrijeme trajanja najma nekretninu od APN-a kupiti uz povlastice.

Visina rente varira po lokacijama, u Metkoviću iznosi 17 odnosno 19 kuna po četvornom metru, u Zagrebu (Sopnica/Jelkovec) 20 kuna, a u Zadru 25 kuna po kvadratu. Grad Zagreb u Novom Jelkovcu ima 958 javno najamnih stanova i 200 stanova u Podbrežju.  Zagreb daje u najam na pet godina, a visina najma za stan do 59,99 kvadrata iznosi 64,00 eura plus 1,60 euro po kvadratu neto korisne površine stana.

 

361 stan

u portfelju je APN-a koji se rentaju po modelu POS-a

U Ljubljani pak stanarina za stan od 55 kvadrata iznosi oko 180 eura, no taj iznos će uskoro porasti ako prođe Vladin novi Zakon o stanovanju kojim će se ukinuti sadašnji neprofitni najam, a uvesti takozvani troškovni najam.  U Sloveniji javne stanove rentaju Stambeni fond Republike Slovenije (SSRS), lokalni stambeni fondovi, općine i neprofitne stambene organizacije, doznajemo u Ministarstvu za okoliš i prostor. U vlasništvu ukupno imaju oko 19.000 stanova, što je oko 36 posto ukupno raspoloživih stanova na tržištu dugoročnog najma. 

Iako imaju znatno više javnih stanova za najam od Hrvatske, Slovenci imaju velikih problema s njihovom dostupnošću. Do 28. studenog trajao je prvi krug javne rasprave o novom Zakonu o stanovanju, koji kako smo već pisali ograničava kratkoročni najam. Najveća novost u Zakonu upravo je ukidanje neprofitnog najma koji je cjenovno neodrživ, pojašnjavaju nam u slovenskom Ministarstvu. Slovenci strepe od  poskupljenja najma, no u Vladi tvrde da će socijalne skupine biti zaštićene.  

Novi smjer
"Neprofitna najamnina je zbog nerevalorizacije kriterija za određivanje vrijednosti najma već godinama preniska i ne dosiže realne troškove, koji bi omogućili održavanje stambenog portfelja. Uvođenje troškovnog najma omogućit će ne samo bolje održavanje postojećih stanova, već i nove investicije u stanogradnju. Za socijalno ugrožene stanare predvidjeli smo subvenciju najma", pojašnjavaju u odgovoru.  Zakon predlaže i stvaranje okvira za osnivanje stambenih zadruga, koje će moći dobivati državna jamstva za podizanje kredita, a u 2021. predviđeno je i osnivanje javne službe za najam stanova koja bi trebala za najam aktivirati mnoštvo praznih nekretnina. Širenje portfelja ide i prije novog zakona. 

Grade novcem EU
Slovenski fond je ove godine od Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) dobio kredit od 50 milijuna eura za tri projekta gradnje oko 800 stanova za javni najam u Ljubljani i Mariboru. Berlinska stambena tvrtka Gewobag pak ove godine je pokrenula kupnju još 6000 stanova za javni najam, čime njihov portfelj u Berlinu raste na 68.000 stanova. 

U hrvatskom Ministarstvu graditeljstva pojašnjavaju da je za izradu stambene strategije potrebno provesti još nekoliko analiza, posebno s obzirom na izrazitu heterogenost Hrvatske po svakom pitanju - od stanja stambenog fonda te gospodarskog i demografskog razvoja i s time povezanih potreba.  "Pripremne radnje uključuju već izrađen Pregled tržišta nekretnina u kojem je vrlo detaljno analizirano stanje i priuštivost stanova, i u dugoročnom planu fokus stavljamo i na sve veće potrebe najma stanova, te idemo prema tome da omogućimo više takvih stanova", ističu u odgovoru na upit Poslovnog dnevnika.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!