Slijedi revizija partnerskih odnosa s Mađarima?

Autor: Mirela Klanac; Snježana Vujisić Sardelić , 13. listopad 2010. u 22:00

Prema nekim tumačenjima nisu isključene promjene koje bi pridonijele ravnopravnijem donošenju odluka na svim razinama

Hoće li parlamentarna istraga privatizacije Ine pokrenuti proces revizije dioničkog ugovora između Vlade i Mola?

To se pitanje nametnulo jučer nakon što je iz oporbe najavljeno da će jedan od predloženih zaključaka Istražnog povjerenstva za Inu biti i onaj o potrebi nove promjene dioničkog ugovora između dva partnera u Ini, a dodatno ga je pojačala informacija kako je i premijerka Jadranka Kosor sklona tome i da se navodno zbog toga već čula s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Međutim, Poslovnom dnevniku su u Vladi demantirali informaciju o razgovoru s mađarskim premijerom, ali do zaključenja izdanja Poslovnog dnevnika nismo dobili dodatno pojašnjenje planira li Vlada pokrenuti razgovore o promjeni dioničkog ugovora. Iako izvori bliski Vladi tvrde da do sada u Banskim dvorima nije bilo govora o promjeni dioničkog ugovora, nego samo glavnog ugovora o plinskom poslovanju, činjenica je da se posljednjih mjeseci iz različitih krugova čuje da se analiziraju različite opcije nastupa prema mađarskom partneru, pa tako i promjena odnosa između glavnih dioničara Ine. Ako u Vladi doista razmišljaju u tom smjeru, onda bi prijedlog zaključka parlamentarnog povjerenstva o potrebi revizije dioničkih odnosa premijerki zapravo išao na ruku.

Međutim, kako se još ne zna s kojim će prijedlogom zaključaka u petak izići vladajuća većina, tek će se iz njihova prijedloga moći iščitati kani li Vlada mađarskom partneru stvarno predložiti nove pregovore o dioničkom ugovoru. To bi pak značilo ponovne pregovore o upravljačkim pravima u Ini jer politička (i ostala) javnost ionako ima opći stav kako mađarski predstavnici u Ini imaju veći upravljački utjecaj nego što bi im pripadao prema udjelu u vlasništvu iako kao ni Vlada Mol u Ini nema većinski udio. To bi prema nekim tumačenjima trebalo uključiti i promjene koje bi donijele ravnopravnije donošenje odluke na svim razinama iako su s druge strane posve opravdane kritike da je država u Ini dovoljno zastupljena, ali su njezini predstavnici potpuno pasivni. Osobito se to odnosi na hrvatske članove Nadzornog odbora i Uprave za koje se konkretno već mjesecima tvrdi da ih Vlada kani mijenjati, ali se to ne događa. U stručnim krugovima se čak moglo čuti kako je Vlada do sada zanemarivala pitanja vezana za istraživanje i proizvodnju plina i nafte te da bi i u tom dijelu trebalo pojačati utjecaj države.

Komentari (1)
Pogledajte sve

uopće mi nije jasno da svi ti stučnjaci za menadžment što se okolo motaju ne zamjećuju apsurdost situacije, gdje bi politikanti boljševičkog tipa, koji su sigurno nestručni za svoju ulogu (jamstvo da političari na takva mjesta dovode isključivo nestručne i nesposobne možemo pratiti od najviših državnih vrhova do najdalje općinske zabiti) trebali suodlučivati s profesionalcima u naftnom biznisu, koji od njega žive i ne žele imati ništa s politikom, nego se baviti ekonomijom.

pa čak ni kazahstan ne gura partijaše-boljševike na stručna mjesta i ide mu sve bolje.

što bi bio zadatak hrvatskog dijela tijela za odlučivanje? namještanje poslova rođacima sanadera ili milanovića? ugovaranja ličenja pomoćnih zgrada i medijskih usluga, spajalica i čačkalica?

zar nitko u političkoj “unutarnjoj” državi ne može shvatiti da najodgovornija mjesta traže najveća znanja i da tu nema mjesta nikome tko se desetljećima ne bavi baš tim biznisom, i to uspješno.

tu nema mjesta ni jednom političaru niti političkom poslušniku, profesoru filozofiranja o menadžmentu ili konzultantu bez ikakvog praktičnog iskustva.

New Report

Close