Saborski zastupnici s početkom iduće godine trebali bi se tehnološki obnoviti. Raspisan je natječaj za nabavu tableta, a obrazlažući tu kupnju predsjednik Sabora Božo Petrov je rekao da “kada se informatizira Sabor, neće se događati godišnji troškovi za kopiranje različitih dokumenata od više od dva milijuna kuna”. Ta inicijativa jedna je od Mostovih ideja s financijski ne baš velikim dometom.

A ako je suditi prema polugodišnjim podacima o raznim materijalnim troškovima koji se financiraju iz državng proračuna, na raznim materijalima i uslugama štedi se i mnogo šire. Tako je, primjerice, za uredski materijal i slične troškovne stavke otišlo 61,8 milijuna ili 16 milijuna kuna manje nego lani. Na sitni inventar i autogume otišlo je pak 7 milijuna nasuprot lanjskih 13, dok je za stručna usavršavanja zaposlenih izdvojeno 7,6 nasuprot lanjskih 11,4 milijuna. Na službena putovanja iz državnog je proračuna u prvoj polovici godine potrošeno 70,3 milijuna kuna ili čak 11,7 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Troškovi za energiju ostvareni su u iznosu 282,4 milijuna ili 45 milijuna kuna manje nego lani.

Iz proračuna plaćene računalne usluge odnijele su 212 milijuna ili 22 manje nego prethodne godine, dok se na intelektualne usluge potrošilo 38 milijuna manje nego lani.
Navedene brojke samo su mali dio stavki unutar proračunskih materijalnih rashoda, a dio su izvješća o provedbi lani izrađenih Smjernica za uspostavu standardnih materijalnih troškova kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Ako je suditi prema predznaku većine stavki, i dubinska analiza rashoda i prateće Smjernice, kao i unaprjeđenja u organizaciji javne nabave, očito su koristan alat u funkciji trajnije racionalizacije.

To zasigurno vrijedi i za one u području materijalnih rashoda za koje je i Državna revizija višekratno upozoravala kako se kod pojedinih proračunskih korisnika po zaposleniku oni kreću od 20 do 400.000 kuna, ukazujući pritom upravo na potrebu da se za pojedine vrste rashoda donesu standardi.

U strukturi javnih rashoda materijalni nisu među najvećima, koji su i glavni izvor deficita i strukturne su naravi. No, u politici sitnih koraka u cilju poboljšanja stanja javnih financija oni su proteklih godina bili neizostavni izvor traženja ušteda. Očito su to i dalje. Ako je suditi prema polugodišnjim podacima iz izvještaja o provedbi Smjernica, prostora za racionalizacije očito još ima, a ostaje pretpostaviti da to podrazumijeva i brigu o nenarušavanju funkcionalnosti sustava.

U prvoj polovici ove godine materijalni su rashodi koji se financiraju iz tzv. općih prihoda i primitaka – a to su oni koji utječu na deficit – bili 374,2 milijuna kuna manji u odnosu na isto razdoblje lani. Tako su, primjerice, materijalni rashodi za usluge bili 157 milijuna kuna manji, a oni za materijal i energiju 105 milijuna manji.
Uz već spomenute stavke i međugodišnja smanjenja, među stavkama kod kojih su rashodi u prvih šest mjeseci osjetno smanjeni su i oni za energiju. Ostvareni su u iznosu 282,4 milijuna ili 45 milijuna kuna manje nego lani. Troškovi reprezentacije su sa 6,6 pali na 5,6 milijuna kuna, a oni za razne članarine i norme su gotovo 21 milijun manji nego lani (61 prema 82 milijuna). Za premije osiguranja u prvih je pola godine izdvojeno nepunih 15 milijuna ili čak 10 manje nego prošle godine. Na uslugama telefoniranja i pošte uštede su znatno manje; na njih je otišlo 209 milijuna, što je smanjenje za 1,3 milijuna. Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa (službeni putovi) zadržane su na razini lanjskih osam milijuna. A jedna od rijetkih torškovnih stavki koje su u odnosu na prošlu godinu veće bili su troškovi zakupnina i najamnina koji su s nepunih 300 milijuna povećani na 306.

Prošlotjednim su rebalansom, pak, materijalni rashodi koji utječu na deficit u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu povećani za oko 400 milijuna kuna, ali i s tim povećanjem su desetak posto manji u odnosu na lanjsko ostvarenje.

U Ministarstvu financija korigiranje prvotnog plana objasnili su potrebom osiguranja novca za pokriće 58 milijuna kuna dugova iz prethodnih razdoblja prema Fini (za sustav centralnog obračuna plaća i nadzora potrošnje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi) te za dio štete nastale tužiteljima zbog nezakonitog i nepravilnog rada u postupku kuponske privatizacije u iznosu od 263,2 milijuna kuna, sukladno pravomoćnoj presudi. Osim toga, i prijevremeni izbori nisu bili predviđeni u izvornom proračunu, a njihova provedba ide (i) na teret materijalnih rashoda, uključujući i tzv. naknade za rad predstavničkih tijela i povjerenstava.
Plan ukupnih rashoda proračuna za ovu godinu smanjen je za nešto manje od 700 milijuna kuna, na 121,7 milijardi, s tim da su rashodi koji utječu na deficit i podložni su limitiranju zadržani na prvotno planiranih 103,4 milijarde.
U tom iznosu na materijalne rashode otpada 6,6 milijardi kuna, a računajući i materijalne troškove povezane s projektima financiranim novcem iz fondova EU te donacijama ili tzv. vlastitim sredstvima materijalni bi rashodi trebali dosegnuti 11,6 
milijardi.

Proračunski rashodi za pojedine materijalne troškove

– u milijunima kuna

I-VI.2016. I-VI.2016./I-VI.2015.

Službena putovanja 70,3 -11,7

Stručna usavršavanja 7,6 -3,8

Uredski materijal i sl. 61,8 -16,5

Energija 282,4 -45,4

Sitni inventar, auto-gume 7,0 -6,1

Materijal i dijelovi za održ. 19,2 -7,1

Usluge telefona i pošte 209,2 -1,3

Računalne usluge 212,0 -22,6

Zakupnine i najamnine 305,8 +6,1

Premije osiguranja 14,9 -10,4

Reprezentacija 5,6 -1,0

Članarine i norme 61,6 -20,7

Zdravstvene i veterin. usluge 202,4 -38,3

Izvor: Izvješće o provedbi smjernica za uspostavu standarda mat. troškova